Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je Hrvatska tijekom 2025. godine uvezla 7628 tona mahuna. U prvih šest mjeseci ove godine uvezeno ih je oko 2920 tona
Ovogodišnji urod domaćih mahuna iz okolice Ludbrega je dobar, no proizvođači se suočavaju s problemom plasmana. Dok svoje mahune teško uspijevaju prodati i za dva do tri eura po kilogramu, njihova je cijena na zagrebačkom Dolcu gotovo dvostruko viša.
“Mahune su uspjele, kao što vidite. Sad, ima li puno uvoza ili čega, jednostavno u tom momentu ne trebaju nikome. Čak ni po tri eura, manje nego na tržnici, jednostavno nije bilo interesa. Pa smo probali na Zelenu tržnicu jedan dan otići, međutim da im i badava dajete, nisu imali momentalno rješenje za njih“, kaže poljoprivrednik iz okolice Ludbrega Tadej Bohorč.
Nakon prve berbe prije desetak dana Bohorč je čak 300 kilograma mahuna podijelio mještanima. Uskoro ga čeka nova berba, kada mahune još malo narastu i dozriju. No s novim urodom ponovno dolazi i ista briga – hoće li pronaći kupce za sve što proizvede.
Paprike i patlidžani jedina sigurna zarada
Bohorč, osim mahuna, uzgaja i paprike te patlidžane. Za njih, kaže, ima sigurniji plasman jer ih predaje kooperantu. Kod kupusa i mahuna situacija je znatno teža.
S istim se problemom suočavaju i drugi proizvođači. Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj okuplja više od 120 poljoprivrednika, a upravo nedostatak potražnje za zelenim mahunama ističu kao zajednički problem.
“Doslovno nema potražnje, nema potražnje za zelenom mahunom. Znači, dva su aspekta – ili je netko uvezao potrebne količine zelene mahune ili se toliko zasitila cijela država zelenom mahunom… Ne vjerujem“, kaže Saša Lenček, predsjednik Poljoprivredne zadruge Ludbreški kraj.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je Hrvatska tijekom 2025. godine uvezla ukupno 7628 tona mahuna. U prvih šest mjeseci ove godine uvoz je iznosio oko 2920 tona. Najviše mahuna Hrvatska uvozi iz Srbije, Španjolske, Mađarske i Belgije.
Na Dolcu kilogram pet eura
Situacija na zagrebačkom Dolcu znatno se razlikuje od one u okolici Ludbrega. Na udaljenosti od sedamdesetak kilometara kilogram mahuna ondje se prodaje za oko pet eura.
“S obzirom na ovu sušu, na ovo sve, ja mislim da je pristojna cijena. Mahune pet eura, stvarno nemate kud jeftinije“, kaže Vuka Štorek iz Vrbova Posavskog.
Kupcima se, međutim, ta cijena čini visokom.
“S obzirom da su bile po osam i devet eura na proljeće, ovo je i okej“, kaže jedna Zagrepčanka.
Drugi kupac kratko poručuje: “Mahune kupujem, ali su skupe.“
Tako se istodobno na dvije lokacije u Hrvatskoj ista domaća namirnica prodaje po znatno različitim cijenama. Dok proizvođači u jednom dijelu zemlje mahune nude za dva do tri eura po kilogramu, pa ih na kraju čak i dijele besplatno, na drugom kraju kilogram stoji gotovo dvostruko više.
Prošle godine zaorali 160 tona zelja
Poljoprivrednici iz ludbreškog kraja ističu da problem s plasmanom proizvoda nije nov.
“Tak je bilo prošle godine sa zeljem. Negdje oko 160 tona zelja na oranici smo zaorali jer doslovno nije bilo mjesta gdje bi ga distribuirali“, prisjeća se Lenček.
Dakle, poteškoća nije u količini proizvedenog povrća. Domaćih proizvoda ima dovoljno, ali oni nerijetko ne uspiju pronaći put do kupaca.
Iz Ministarstva poljoprivrede, odgovarajući na pitanje kako poboljšati distribuciju, ističu nekoliko ključnih rješenja – udruživanje proizvođača, proizvodnju većih količina, preradu te jače brendiranje domaćih proizvoda.
Za poljoprivrednike iz okolice Ludbrega riječ je o problemu koji zahtijeva rješenje bez odgode. Jer kvalitetan urod, ako za njega ne postoji sigurno tržište, može na kraju značiti samo veću količinu povrća koja će umjesto na stolovima završiti na zemlji, prenosi Danas.hr.
