PFAS spojevi pronađeni su kod ilegalnog odlagališta, a stručnjaci upozoravaju da lako prodiru u podzemne vode. Voda iz slavine zasad je sigurna
Na području Gospića ilegalno je odloženo približno 37 tisuća tona otpada, a provedene analize otkrile su prisutnost PFAS spojeva, poznatih i kao “vječne kemikalije”. Riječ je o vrlo postojanim tvarima koje se iznimno sporo razgrađuju u okolišu, dok se dio njih povezuje s ozbiljnim zdravstvenim rizicima.
Dodatnu zabrinutost izaziva njihova velika pokretljivost kroz tlo.
“Problem je ako se nađu u tlu. Vrlo su mobilni, vrlo su pokretljivi, vrlo lako se procjeđuju u podzemne vode i iz tih ih razloga nije dobro imati u tlu”, upozorava Ivica Kisić, s Odsjeka za agroekologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
PFAS spojevi prisutni su u velikom broju proizvoda, među ostalim u neprianjajućem posuđu, kabanicama, vodootpornoj odjeći i obući, premazima koji se koriste na ambalaži za hranu, kozmetičkim proizvodima te protupožarnim pjenama.
Voda iz slavine sigurna za piće
Najnovija analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazala je da u vodi iz slavine na području Gospića nema PFAS spojeva te da je voda sigurna za konzumaciju. Istodobno su ti spojevi pronađeni u otpadnim vodama u blizini ilegalnog odlagališta, zbog čega stručnjaci ističu potrebu za oprezom i nastavkom praćenja situacije.
Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost navode da su već poduzeli određene korake kako bi se spriječilo daljnje procjeđivanje.
“Odmah smo po žurnom pregovaračkom postupku krenuli s nabavom privremenog prekrivanja zaštitnom folijom radi sprječavanja eventualnog procjeđivanja oborinskih voda”, rekao je Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Što je s ličkim krumpirom i zeljem?
Nakon pitanja o kvaliteti vode, nameće se i pitanje sigurnosti hrane koja se proizvodi na području Gospića. Ministarstvo poljoprivrede najavilo je analize krumpira, zelja i drugih poljoprivrednih proizvoda. Agencija za hranu već je provjeravala prisutnost PFAS spojeva u proizvodima životinjskog podrijetla, a prema riječima državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede Tugomira Majdaka, pritom nisu utvrđene nesukladnosti.
“Odradila je 49 uzoraka vezano uz jaja, proizvode od jaja, odnosno meso i mesne prerađevine, i niti jedan nije bio nesukladan na PFAS spojeve”, rekao je Majdak.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić ranije je također poručila da dosad dobiveni rezultati ne daju razloga za zabrinutost.
Na pitanje bi li, da živi nasuprot odlagalištu opasnog otpada, pila vodu i konzumirala hranu koju uzgoji u vlastitom vrtu, odgovorila je:
“S obzirom na to da sam liječnica, znanstvenica, da sam doktorirala i kontinuirano radila i istraživala, odgovorno tvrdim da su u svim nalazima, odnosno uzorcima koji su napravljeni, nalazi potpuno uredni.”
Francuska novinarka izazvala reakcije
Dodatne reakcije ovog je vikenda izazvala nagrađivana ekološka novinarka francuskog Le Mondea, koja je Liku opisala kao PFAS “hotspot” te istaknula da krumpir s tog područja ne bi jela.
Takvu procjenu u Ministarstvu poljoprivrede odbacuju.
“Ja bih jeo krumpir iz Like. Konkretno, jedem hrvatski krumpir, kao i većina građana. Zabrinuti smo što se ovakve paušalne izjave plasiraju u javnost”, rekao je Majdak.
Potvrdan odgovor na pitanje bi li jeo lički krumpir dao je i Ivica Kisić.
‘Više nas brinu teški metali’
Kisić, bivši dekan Agronomskog fakulteta, smatra da situaciju treba shvatiti ozbiljno, ali upozorava da nema mjesta stvaranju panike. Ističe kako će lokaciju biti potrebno pratiti i nakon uklanjanja opasnog otpada.
Prema njegovim riječima, agronomima u ovom trenutku veći problem od PFAS spojeva predstavljaju teški metali, među kojima su antimon i olovo, koji su pronađeni u vrlo visokim koncentracijama.
“Bilo bi dobro ponovno otići u Gospić, uzeti uzorke na obradivim površinama, uzorke krumpira, kupusa i ostalih povrtnih kultura te utvrditi činjenično stanje – postoji li povećan sadržaj teških metala. U ovom trenutku nas agronome više zanima sadržaj teških metala koji su utvrđeni u izrazito, izrazito visokim koncentracijama”, rekao je Kisić.
Građani traže objavu svih nalaza
Članovi građanske inicijative “Gospić je naš dom” traže opsežna ispitivanja kvalitete vode, hrane, tla i zraka. Istodobno inzistiraju na tome da rezultati svih dosad provedenih analiza budu dostupni javnosti.
“Iz HZJZ-a ističu da su nalazi uredni, a mi apeliramo da se ti nalazi objave. Da vidimo gdje su uzeti uzorci tla, što je mjereno i na kojim dubinama. Time bismo istodobno umirili naše OPG-ovce, ali i njihove klijente koji od njih kupuju proizvode. Isto tako, neka se objave podaci o kvaliteti zraka kako bismo vidjeli ima li teških metala u tim česticama”, rekla je Daria Došen, članica inicijative “Gospić je naš dom”.
Bez obzira na to govori li se o “vječnim kemikalijama” ili teškim metalima, stanovnici Gospića imaju isti zahtjev – žele da se opasni otpad ilegalno odložen u Lici što prije ukloni.
Svoju će poruku, najavljuju, poslati i s velikog prosvjeda koji je zakazan za 5. rujna u Zagrebu, prenosi Danas.hr.
