Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je kako su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena prema prvoj procjeni u kolovozu 2026. u odnosu na isto razdoblje lani u prosjeku više za 4,1 posto, dok su u odnosu na srpanj ove godine više za 0,3 posto
Ministar financija Tomislav Ćorić u utorak će se obratiti javnosti povodom prve procjene inflacije za kolovoz, koju je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), najavili su iz Ministarstva financija.
Prema prvoj procjeni DZS-a, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u kolovozu 2026. bile su u prosjeku 4,1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na srpanj 2026., cijene su porasle za 0,3 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za Energiju iznosi 17,4 posto, za Usluge 7,2 posto, za Hranu, piće i duhan 0,1 posto, dok je za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije procijenjena stopa od -1,3 posto.
Na mjesečnoj razini rast cijena zabilježen je kod Energije, za 3,7 posto, te Usluga, za 0,1 posto. Istodobno je pad stope promjene procijenjen kod Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, za -0,9 posto, te kod Hrane, pića i duhana, za -0,2 posto.
Prema prvoj procjeni, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u kolovozu 2026. bile su na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s kolovozom 2025., u prosjeku više za 3,7 posto. Na mjesečnoj razini, u odnosu na srpanj 2026., porasle su za 0,3 posto.
Obraćanje ministra
Na nove podatke osvrnuo se ministar financija Tomislav Ćorić, istaknuvši kako je riječ o nešto višoj stopi inflacije na godišnjoj razini nego mjesec ranije.
„Naše gospodarstvo u kolovozu je evidentiralo povećanje indeksa potrošačkih cijena od 4,1 posto na godišnjoj razini u odnosu na mjesec ranije. To je nešto viša stopa inflacije na godišnjoj razini i, kao što znate, u srpnju je ona iznosila 3,9 posto“, rekao je Ćorić.
Posebno je upozorio na strukturu inflacije, iz koje je vidljivo da najveći doprinos rastu cijena dolazi iz energetskog sektora. Cijene energije u kolovozu su na godišnjoj razini porasle čak 17,4 posto. Usluge su poskupjele 7,2 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana bile tek 0,1 posto više nego godinu ranije. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije istodobno su pale 1,3 posto.
„Ono što svakako želimo istaknuti jest struktura inflacije koju imamo. Ogroman dio, odnosno gotovo cjelokupan ponder, ide na područje energije. Cijena energije u ovom je trenutku, u odnosu na mjesec ranije, uvećana za 17,4 posto na godišnjoj razini“, kazao je ministar.
U ostalim komponentama inflacije, dodao je, situacija je znatno mirnija.
„Što se tiče ostalih komponenti, tu prije svega mislimo na hranu, piće i duhan, odnosno na industrijske neprehrambene proizvode bez energije“, rekao je Ćorić.
Prema podacima DZS-a, na mjesečnoj su razini cijene energije porasle 3,7 posto, usluge 0,1 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili 0,9 posto, a hrana, piće i duhan 0,2 posto.
Ćorić smatra da je trenutačno kretanje inflacije dijelom posljedica čimbenika koji djeluju na cijene energenata i šire europsko gospodarstvo.
„Ovakvi su trenuci očekivani, s obzirom na različite čimbenike koji uvjetuju povećanje cijena energenata na sljedeću razinu, prije svega zbog događanja u Europi“, rekao je.
Ipak, kao pozitivnu okolnost istaknuo je činjenicu da se Hrvatska, kada je riječ o inflaciji, postupno približava prosjeku Europske unije.
„Ono što je pozitivno jest činjenica da se stopa inflacije u Hrvatskoj iz mjeseca u mjesec približava prosjeku EU-a i da naša stopa inflacije, harmonizirana na indeksu potrošačkih cijena, koji se prati na razini cijele EU, iz mjeseca u mjesec konvergira prosjeku“, kazao je Ćorić.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, hrvatska je inflacija u kolovozu iznosila 3,7 posto. Ministar je pritom naglasio da se aktualnom razinom inflacije ipak ne treba zadovoljiti.
„Ono što svakako želim istaknuti jest da nećemo biti zadovoljni razinom inflacije u Hrvatskoj, jer je potrebno da se ona konvergira prema europskim prosjecima“, poručio je.
Podsjetio je i na očekivanja vezana uz iduću godinu, odnosno mogućnost daljnjeg smirivanja inflacije.
„Još jednom ću se referirati na ono što smo već čuli i očekujemo – da će prvi kvartal sljedeće godine donijeti određenu stabilizaciju“, rekao je Ćorić.
Ako se, prema njegovim riječima, sadašnji trendovi nastave i cijene energenata uđu u „neku sferu normalnog“, moguće je daljnje usporavanje inflacije.
„Ukoliko se inflacija na mjestu koje smo sada dosegnuli, mjestu koje smo konačno dosegnuli, prestane povećavati i cijene energenata uđu u neku sferu normalnog, možemo to tako reći, očekujem da bi inflacija u Hrvatskoj mogla biti na oko 2 posto kada se približimo kraju sljedeće godine“, rekao je ministar.
Inflacija je, nakon tromjesečnog usporavanja s 5,8 posto u travnju na 3,9 posto u srpnju, u kolovozu ponovno blago ubrzala. Najveći pritisak pritom dolazi upravo iz energije, dok su cijene hrane gotovo stagnirale, prenosi Danas.hr.
