Početkom ove godine krenuo je EDIH Adria 2.0, nova faza projekta koji malim i srednjim poduzećima te javnim organizacijama pomaže u uvođenju naprednih digitalnih tehnologija. Nemojte prestati čitati, jer iako se posljednjih godina, pa i desetljeća, sintagma „digitalna transformacija“ u međuvremenu toliko izlizala da je na nju lako odmahnuti rukom, nismo gotovi s njom. Ni približno.
Godinama slušamo o digitalizaciji i pametnijem poslovanju, pa sve to ponekad zvuči kao još jedan paket korporativnih buzzworda. Problem je što iza tih fraza stoji vrlo konkretan posao, i on je uglavnom puno složeniji i teži nego što se na prvi pogled čini.
Digitalizacija, naime, odavno ne znači tek kupnju novih računala ili uvođenje fiskalizacije. Ono što ona podrazumijeva u praksi ovisi gotovo u potpunosti o tome čime se neka tvrtka ili organizacija bavi, okruženju u kojem posluje, gdje joj nastaju uska grla i kakve probleme pokušava riješiti.
U proizvodnji to može biti sustav koji pomoću podataka pomaže bolje planirati potrošnju materijala, optimizirati raspored proizvodnje ili automatski kontrolirati kvalitetu proizvoda. Negdje drugdje digitalizacija će značiti automatizaciju administracije, bolju analizu podataka ili umjetnu inteligenciju koja zaposlenicima skida s leđa dio repetitivnog posla. Nema jednog rješenja koje se može instalirati svima.
Upravo tu pokušava uskočiti EDIH Adria. Ideja nije tvrtkama prodavati tehnologiju samo zato što je nova/moderna, nego im pomoći da utvrde što im od dostupnih rješenja zaista treba. Potencijalna rješenja testiraju na vlastitim procesima i podacima te tek potom odluče isplati li ih se uvoditi u poslovanje.
U prijevodu, cilj je smanjiti ono što kod tehnoloških ulaganja često predstavlja najveći problem: mogućnost da se mnogo novca potroši na nešto što na kraju ne rješava stvarni problem. I ono što je važno, sve usluge EDIH Adria su potpuno besplatne za korisnike iz malih i srednjih poduzeća.
Priča je počela s projektom EDIH Adria 1.0, jednim od europskih digitalnih inovacijskih hubova, posebno usmjerenim na područje Jadranske Hrvatske. Iza centra stoji konzorcij koji okuplja Sveučilište u Rijeci, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Ericsson Nikola Tesla, Infobip, STEP RI znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, te Riječku razvojnu agenciju Porin.
Prvi projektni ciklus pritom je završen bez probijanja rokova i planiranog budžeta, što EDIH Adria, projekt zajednički financiran od EU i Hrvatske, svrstava među rijetke europske digitalne inovacijske centre iz prve skupine koji su sve predviđene aktivnosti uspjeli realizirati unutar zadanih vremenskih i financijskih okvira.
EDIH Adria 2.0 sada nastavlja na toj osnovi, ali s istim ključnim pitanjem pred sobom: kako tehnologiju iz prezentacija, strategija i konferencijskih dvorana spustiti u stvarne poslovne procese i pokazati da od nje postoji mjerljiva korist.
U 2026. godini krenuli smo s drugom fazom projekta EDIH Adria, i moram naglasiti da, s obzirom na već sve spomenute rezultate, imamo odlične temelje za izazove koji su pred nama. Već smo krenuli s edukacijama koje su isto tako važan dio onoga što EDIH Adria provodi, jer upravo je stvaranje svijesti o mogućnostima umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija ključan prvi korak naših korisnika za razumijevanje prilika koje pruža tehnološka revolucija koja se upravo događa”, objašnjava Boris Golob, direktor STEP RI, koordinatora EDIH Adria konzorcija.
“U novom mandatu, glavni fokus EDIH Adria bit će na malo i srednje poduzetništvo te rješenja koja im možemo ponuditi iz područja AI tehnologija. Kako bismo to realizirali, našem konzorciju se umjesto Infobipa pridružila tvrtka Velebit AI koju čini tim vrhunskih stručnjaka i agilnih profesionalaca te koja već postiže sjajne rezultate na području implementacije AI tehnologije, pa su idealan partnera za ono što želimo ostvariti”, kaže Boris Golob.
Uvođenje umjetne inteligencije u poslovanje pritom ne svodi se na to da zaposlenici nauče koristiti chatbotove. Cilj EDIH Adria stručnjaka je pomoći tvrtkama da testiraju primjenjivost i poslovne koristi od uvođenja AI rješenja. Zajedno s korisnikom se testiraju tehnološka izvedivost i funkcionalnost, a potom određuje ima li uvođenje AI rješenja poslovni smisao – prije nego što krene u ozbiljan razvoj i ulaganje.
“Prije bilo kakve implementacije se radi 1na1 analiza mogućnosti primjene AI i digitalizacije poduzeća: provjerava se gdje digitalizacija ili AI mogu donijeti stvarnu vrijednost u poslovanju i koje opcije uopće vrijedi razmatrati, a što može pričekati ili se uopće ne isplati. I naravno, ima li tvrtka preduvjete za korištenje AI alata, primjerice dovoljno kvalitetne, strukturirane i sustavno prikupljene podatke. Ako ih nema, ne znači da priča tu završava. Tvrtki se može pokazati koje podatke treba početi bilježiti, kako ih strukturirati i pratiti tijekom sljedećih mjeseci kako bi kasnije uopće bilo moguće razviti AI rješenje koje će imati stvarnu poslovnu vrijednost. Tek kada su takvi temelji postavljeni, može se krenuti u testiranje primjene i planiranje uvođenja rješenja”, dodaje naš sugovornik.
“Zato timovi koji rade na takvim projektima nisu sastavljeni samo od AI stručnjaka. Uključuju developere, stručnjake za podatke, poslovne procese i samo poslovanje, odnosno ljude koji mogu pokriti cijeli put od prepoznavanja problema do razvoja alata koji će se zaista moći koristiti u svakodnevnom radu. Jer dobar AI alat nije samo tehnološki proizvod: mora razumjeti podatke, ali i kontekst u kojem tvrtka posluje, njezine procese i cilj koji se tim alatom pokušava postići”, ističe Boris Golob.
Takav model posebno je važan za mala i srednja poduzeća. Velika kompanija može lakše osnovati vlastiti AI tim, angažirati nekoliko developera i mjesecima testirati rješenje koje možda na kraju neće uspjeti. Za manju tvrtku takav je eksperiment znatno skuplji i rizičniji. EDIH mreža zato pokušava smanjiti upravo taj jaz: omogućiti poduzetniku da najprije provjeri može li određena tehnologija poboljšati proizvodnju, poslovni proces ili uslugu, a tek onda odluči hoće li u nju ozbiljnije ulagati.
Europska komisija taj pristup vrlo izravno opisuje kao „test before invest“. EDIH Adria ne razvija konačna rješenja, već je njegova uloga omogućiti objektivno testiranje mogućih rješenja kako bi poduzetnici mogli donijeti informiranu i racionalnu odluku što, zašto, kako i od koga kupiti.
Kao što smo već rekli, EDIH Adria dio je šire europske inicijative za ubrzavanje digitalizacije gospodarstva i jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Financijski i institucionalni okvir za mrežu Europskih centara za digitalne inovacije dao je Program Digitalna Europa, uspostavljen uredbom Europskog parlamenta i Vijeća. Ideja je bila vrlo konkretna: omogućiti poduzećima, posebno onima koja nemaju vlastite velike razvojne timove i budžete, pristup stručnjacima, naprednim tehnologijama i testiranju rješenja prije nego što u njih ulože ozbiljan novac.
Konkretnije, EDIH Adria dio je europske mreže centara za digitalne inovacije uspostavljene u okviru programa Digitalna Europa, čiji je pravni okvir definiran Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća. Program je pokrenut kako bi se ubrzala digitalna transformacija europskog gospodarstva i društva, a kroz mrežu EDIH-ova posebno se podupiru mala i srednja poduzeća te javni sektor u uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, razvoju digitalnih vještina i pristupu stručnoj infrastrukturi.
U tom smislu EDIH Adria lokalno provodi jednu od važnijih europskih digitalnih politika, nastojanje da tehnologije poput umjetne inteligencije, automatizacije i analitike ne ostanu rezervirane samo za velike sustave, nego postanu dostupne i manjim tvrtkama koje njima mogu unaprijediti poslovanje, povećati produktivnost i postati konkurentnije.
