Sunce, more i dva ljetna mjeseca već su desetljećima gotovo sinonim za turizam na hrvatskim otocima. Kada se krajem ljeta plaže isprazne, posljednji gosti spakiraju kofere, a gužve utihnu, s njima se u mnogim otočnim mjestima uspori i ostatak života.
Na Velom Lošinju žele drukčiju priču. Ondje već godinama razvijaju zdravstveni turizam koji ne ovisi o temperaturi mora ni o tome pokazuje li kalendar srpanj ili listopad. Upravo bi zdravstveni programi i prirodni ljekoviti činitelji otoka trebali biti jedan od razloga zbog kojih će gosti dolaziti i onda kada je ostatak otoka puno mirniji.
Važan korak prema tome napravljen je projektom revitalizacije Lječilišnog centra Veli Lošinj kroz digitalnu i zelenu tranziciju. Iza tog poprilično službenog naziva kriju se vrlo konkretne promjene: nekada ruševni objekt dobio je novi život, povećani su kapaciteti za male pacijente, uvedena su zelena i digitalna rješenja, a povećanje opsega poslovanja otvorilo je prostor i za nova radna mjesta.
Projekt je završen ove godine, no u Lječilištu ga ne promatraju samo kao obnovu još jedne zgrade. Ravnateljica Renata Žugić kaže da je cilj od početka bio puno širi.
„Provedba ovog projekta uključuje ulaganja usmjerena na zelenu i digitalnu tranziciju Lječilišta Veli Lošinj s ciljem povećanja kvalitete, smanjenja utjecaja na okoliš i razvoja zdravstvenog turizma kao važne poluge smanjenja prekomjernog turizma u destinaciji otoka Lošinja i Cresa“, objašnjava Žugić.
Od ruševine do 11 apartmana: ‘Postao je oaza mira’
Najvidljivija promjena dogodila se u Parku IV. Objekt koji je godinama bio ruševan i nekorišten danas ima 11 apartmanskih smještajnih jedinica kategoriziranih s četiri zvjezdice. No iza broja novih apartmana nalazi se puno važniji razlog njihove izgradnje.
„Objekt je primarno predviđen za program majka-dijete za naše pedijatrijske pacijente s dijagnozom astme koji dolaze na liječenje temeljem uputnice HZZO-a. Time smo značajno povećali raspoloživ kapacitet i smanjili liste čekanja za naše male korisnike“, ističe ravnateljica.
Konačnim rezultatom, kaže, zadovoljni su čak i više nego što su očekivali.
„Naš ruševni objekt postao je oaza mira za naše male korisnike s prekrasno uređenim okolišem kojem ćemo iduće godine dodati i nekoliko dječjih igrala, ali i urediti dječju igraonicu“, govori Žugić.
Obnovom se pritom nije vodilo računa samo o izgledu i smještaju. Park IV danas pripada energetskom razredu A+ i nZEB kategoriji, odnosno zadovoljava uvjete za zgrade gotovo nulte energije. Provedene su mjere povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja potrošnje primarne energije, korišteni su principi kružnog gospodarenja građevinskim otpadom, a poboljšana je i pristupačnost osobama s invaliditetom.
Od solarnih panela do marmelade: ‘Sitnice čine veliku razliku’
Dio promjena puno je teže uočiti na prvi pogled. Nema kod svih spektakularnog „prije i poslije“, no upravo se iza njih krije važan dio zelene tranzicije Lječilišta.
„Ono što na prvi pogled nije vidljivo je značajno smanjenje našeg CO2 otiska uštedama u potrošnji električne energije, smanjenju otpada od hrane, smanjenju otpada od jednokratnih proizvoda, olakšan rad naših djelatnika korištenjem radnih električnih vozila i ubrzanje internih poslovnih procesa digitalizacijom“, navodi Žugić.
Na objektu Centar zdravlja Magnolija postavljena je fotonaponska elektrana pa Lječilište dio potrebne energije sada proizvodi samo. Nabavljena su tri električna vozila i punionica s četiri mjesta za punjenje, uređeno je mini reciklažno dvorište, nabavljen je komposter za kuhinjski biootpad, a sustav energetskog menadžmenta omogućuje kontinuirano praćenje potrošnje električne energije i vode.
Lječilište je dobilo i certifikate ECOLABEL, ISO 14001 i ISO 50001, no Žugić naglašava da njihova svrha nije završiti u okviru na zidu.
„To nisu samo ‘papiri na zidu’, nego stvarna promjena u načinu upravljanja energijom i okolišem, koja nas obvezuje da kontinuirano pratimo i poboljšavamo potrošnju i utjecaj na okoliš“, kaže.
A kako zelena tranzicija izgleda kada se iz velikih projekata preseli u hotelsku sobu ili na stol za doručak, gosti mogu vidjeti i sami. Malih jednokratnih pakiranja higijenskih proizvoda više nema, zamijenili su ih punjivi dispenzeri. Na švedskom stolu nema malih pakiranja marmelade, paštete i meda, a goste se potiče da uzmu samo onoliko hrane koliko mogu pojesti.
Potiče ih se i na višekratno korištenje ručnika kako bi se smanjila potrošnja energije, vode i deterdženata. U sobama su postavljeni senzori kvalitete zraka i senzori za poplavu, energetski sustav sprječava nepotrebno korištenje klimatizacije uz otvorene prozore, a na hodnicima se otpad odvaja.
„Sve su to naizgled sitnice, ali skupno čine veliku razliku u našem redovnom poslovanju, a posebno na ugljični otisak koji svaki naš korisnik ostavi iza sebe nakon boravka“, ističe ravnateljica.
Dio promjena odvija se iza ekrana
Drugi dio transformacije nije toliko vidljiv u sobama i hodnicima. Unaprijeđena je mrežna infrastruktura i osiguran kvalitetan Wi-Fi u svim objektima Lječilišta, dok su u smještajne jedinice uvedeni hotelski tableti preko kojih korisnici mogu komunicirati s ustanovom.
Digitalizirani su i brojni radni procesi, od upravljanja hotelskim dijelom poslovanja i interne komunikacije djelatnika do uredskog poslovanja, izrade rasporeda, evidencije radnog vremena, edukacije zaposlenika i upravljanja projektima. Opremljene su i dvije konferencijske sale.
Svakodnevni rad možda se površnim pogledom nije dramatično promijenio, no dio učinka najbolje osjećaju upravo zaposlenici.
„Olakšan je rad naših djelatnika korištenjem radnih električnih vozila, ubrzani su interni poslovni procesi digitalizacijom, a poboljšane su i kompetencije naših djelatnika u pružanju usluga osobama s invaliditetom kroz edukacije i nabavu pomagala“, navodi Žugić.
Povećanje kapaciteta i opsega poslovanja donijelo je još jedan rezultat koji nema veze ni s panelima ni s tabletima.
„Zbog povećanja kapaciteta i opsega poslovanja mogli smo zaposliti desetak novih djelatnika, što je za malu sredinu kao Veli Lošinj značajan broj“, ističe ravnateljica.
Upravo tu revitalizacija Lječilišta prestaje biti samo priča o jednoj zdravstvenoj ustanovi i postaje priča o mjestu u kojem ona djeluje.
Od turističke sezone do ‘turističke godine’
Zdravstveni turizam po svojoj prirodi ne mora čekati sunce i more. Pacijenti na plućnu rehabilitaciju, fizikalnu terapiju ili programe za alergijske bolesti dišnog sustava mogu dolaziti tijekom cijele godine, a lošinjska klima mnogima je, ističe Žugić, ugodna upravo izvan vrhunca sezone.
„Kada imate obnovljene kapacitete, moderne medicinske programe i infrastrukturu koja radi cijele godine, otvarate mogućnost da gosti dolaze u travnju, listopadu ili čak zimi, razdobljima kad većina otoka miruje“, govori ravnateljica.
Takav gost pritom ne ostaje zatvoren unutar Lječilišta. Koristi trgovine, ugostiteljske i prijevozne usluge te ostalu ponudu na otoku, zbog čega učinak cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma može osjetiti i ostatak lokalnog gospodarstva.
„Naša ustanova time postaje svojevrsni pokretač cjelogodišnjeg poslovanja, odnosno tranzicije s ‘turističke sezone’ na ‘turističku godinu’ za cijeli otok, a ne samo pojedinačni zdravstveno-ugostiteljski objekt“, kaže Žugić.
Dugoročni je cilj da Veli Lošinj bude prepoznat kao destinacija zdravlja tijekom cijele godine, a ne samo kao mjesto za ljetni odmor. Za lokalnu zajednicu to bi značilo stabilnije poslovanje Lječilišta i drugih pružatelja usluga, sigurnija radna mjesta, veću potrošnju izvan ljeta i bolju popunjenost kapaciteta u mjesecima u kojima je otok inače mirniji.
Bez EU sredstava iskorak bi trajao puno duže
Za zdravstvenu ustanovu na otoku investicije ovakvog opsega teško bi bilo provesti iz redovnog poslovanja. Upravo zato Žugić europsko financiranje smatra ključnim dijelom cijele priče.
„Sredstva Europske unije bila su presudna za realizaciju ovog projekta jer se radi o ulaganjima koje zdravstvena ustanova našeg tipa nije u mogućnosti financirati iz redovnog poslovanja“, ističe.
Prethodne faze obnove uglavnom su financirane iz županijskog proračuna i decentraliziranih sredstava zdravstva.
„EU sredstva omogućila su nam da napravimo iskorak koji bismo inače možda morali rasporediti na puno duže razdoblje“, dodaje Žugić.
U pripremi i provedbi projekta Lječilište je surađivalo sa županijskom razvojnom agencijom PRIGODA i SAFU-om. Tijekom dvije terenske kontrole, navodi ravnateljica, nisu uočeni propusti u izvođenju građevinskih radova.
Prema brošuri Lječilišta, ukupna vrijednost projekta iznosi 2.486.801,36 eura, od čega je 2.083.687,93 eura EU financiranja kroz NextGenerationEU.
A završetak projekta ne znači i kraj revitalizacije. Već traje rekonstrukcija Parka III, u kojem nastaje Interpretacijski centar „Otok koji liječi“, projekt financiran bespovratnim sredstvima europskog Integriranog teritorijalnog programa za otoke.
Planirani su edukacijski aromaterapeutski laboratorij, didaktička kuhinja za nutricionističke tečajeve, informatička učionica za edukacije o aplikacijama za praćenje zdravlja, arhiv povijesne građe o zdravstvenom turizmu Lošinja te izložbeni i drugi sadržaji. U park-šumi Podjavori uređuju se i povijesne šetnice kao prvi dio buduće kružne poučne staze „Uroni u zdravlje“.
„Sljedeća faza je o tome da Lječilište postane mjesto gdje se zdravlje, kultura, edukacija i priroda otoka spajaju u jednu cjelovitu priču. Vjerujem da će upravo Interpretacijski centar biti most koji će nas povezati s lokalnom zajednicom na potpuno nov način“, zaključuje ravnateljica.
Zelena i digitalna tranzicija u fokusu EU-a
Projekt revitalizacije Lječilišnog centra Veli Lošinj financiran je sredstvima Europske unije kroz NextGenerationEU, u okviru šireg europskog zaokreta prema zelenijem, digitalnijem i otpornijem gospodarstvu. Temelj za takva ulaganja postavljen je Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća, kojom je uspostavljen Mehanizam za oporavak i otpornost. Njime je propisano da najmanje 37 posto ulaganja iz nacionalnih planova doprinosi klimatskim ciljevima, a najmanje 20 posto digitalnoj tranziciji.
Za turizam je posebno važna Rezolucija Europskog parlamenta o uspostavi strategije EU-a za održivi turizam, usvojena u ožujku 2021. Parlament je njome pozvao na razvoj otpornijeg i održivijeg turističkog sektora, snažniju digitalizaciju te smanjenje ovisnosti destinacija o tradicionalnom sezonskom modelu. Među oblicima turizma koji mogu pomoći diversifikaciji ponude posebno se ističe i medicinski, odnosno zdravstveni turizam.
Takav europski okvir vrlo se konkretno vidi upravo na primjeru Velog Lošinja. Ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, digitalizaciju poslovanja i razvoj cjelogodišnje zdravstveno-turističke ponude odgovaraju na nekoliko izazova koje europske institucije već godinama prepoznaju kao ključne za turističke destinacije: sezonalnost, potrebu za diversifikacijom ponude i prilagodbu zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Dodatnu važnost projektu daje otočni kontekst. Europski parlament je u Rezoluciji o otocima EU-a i kohezijskoj politici iz lipnja 2022. upozorio na posebne izazove otočnih zajednica, od slabije povezanosti i demografskog pada do snažne ovisnosti o turizmu. Upravo zato razvoj cjelogodišnjih zdravstvenih usluga i održivije turističke infrastrukture u Velom Lošinju nije samo obnova jednog lječilišta, nego i primjer kako se europske politike mogu pretvoriti u konkretnu razvojnu priliku za otok.
Upravo se s tim europskim smjerom razvoja podudaraju i ciljevi projekta provedenog na Velom Lošinju, ističe ravnateljica Lječilišta Renata Žugić.
„Mislimo da naš projekt gotovo udžbenički odgovara na dva glavna prioriteta EU-a: zelenu i digitalnu tranziciju“, kaže ravnateljica te dodaje da projekt kroz nova radna mjesta i poticanje zapošljavanja ranjivih skupina ima i socijalnu dimenziju.
Za malu otočnu ustanovu, smatra, projekt je pokazao i da europsko financiranje nije rezervirano samo za velike sustave.
„Uz dobru pripremu i jasnu viziju i institucija poput naše može povući sredstva i njima ostvariti stvarnu, opipljivu promjenu za lokalnu zajednicu“, zaključuje Žugić.
#europeforus
