Zgradu ne čine samo njezini zidovi i krov. Živom je čine hodnici prepuni iščekivanja, ambulante u kojima se svakodnevno postavlja nebrojeno dijagnoza, liječnici i drugo osoblje koje pacijentima daje nadu, dok im svaka minuta u čekaonici ponekad traje kao vječnost.
A da bi pomoć pacijentima i njihov boravak bili što ugodniji, važno je i u kakvom je stanju zdravstvena ustanova u kojoj se liječe. Da ih zimi “ne zebu” noge dok čekaju pregled, a ljeti da ne “dišu na škrge” u sparnim čekaonicama i ambulantama bez zraka.
To je prepoznala i ispostava Doma zdravlja Primorsko-goranske županije u Crikvenici, koja je energetskom obnovom funkcionalno i energetski unaprijedila zgradu iz 1977. godine. Projekt je dovršen u kolovozu, pa je propuh koji ih je mučio zimi sada stvar prošlosti, a pregrijane čekaonice i ambulante tek ružno sjećanje koje polako blijedi.
Puno više od ulaganja u fasadu i zidove
Projekt je pokazao i da energetska obnova nije samo ulaganje u fasadu i zidove, nego i u ljude, zadovoljstvo pacijenata i zaposlenika, ali i uštede.
Investicijom od 1,85 milijuna eura uložilo se u javnu zdravstvenu infrastrukturu Crikvenice i okolnog područja, a učinci projekta vidjet će se dugoročno, kroz manju potrošnju energije i smanjenje troškova, ali i kvalitetnije prostore, veće zadovoljstvo pacijenata te manji utjecaj na okoliš.
Projekt je financiran u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ukupni prihvatljivi troškovi projekta iznose 996.998,75 eura, od čega je 799.066,50 eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a, dok je razlika između vrijednosti izvedenih radova i bespovratnih sredstava financirana iz županijskog proračuna.
S kojim su se izazovima tijekom obnove susreli i kako će ona utjecati na stanovnike Crikvenice, otkrio nam je ravnatelj Doma zdravlja Nikola Osojnak.
Velike promjene
U sklopu projekta obnovljena je vanjska ovojnica zgrade, uključujući toplinsku izolaciju vanjskih zidova i ravnog krova. Postojeća fasadna stolarija zamijenjena je novom, energetski učinkovitom stolarijom s aluminijskim profilima s prekinutim toplinskim mostom i trostrukim ostakljenjem.
Jedna od najvećih promjena je modernizacija sustava grijanja, pojašnjava ravnatelj.
“Umjesto dosadašnjeg sustava koji se temeljio na kotlovnici na ekstra lako loživo ulje, ugrađena je visokotemperaturna elektromotorna dizalica topline zrak-voda snage 115,7 kW. Postojeći kotao ostavljen je kao rezervni sustav kako bi se osigurao kontinuitet grijanja u slučaju eventualnog ispada iz rada dizalice topline. U svim prostorijama ugrađena je nova LED rasvjeta, a postavljen je i sustav daljinskog očitanja potrošnje energenata i vode koji omogućuje kontinuirano praćenje potrošnje i učinkovitije upravljanje energijom. Uz energetske mjere, projekt je uključio i punionicu za električna vozila, uređeno parkiralište za bicikle te dodatne mjere zaštite od požara”, ističe Osojnak.
Najveća se razlika ipak osjeti u kvaliteti i stabilnosti uvjeta u samoj zgradi. Ravnatelj priznaje da su prije obnove imali problema s hladnim prostorijama zimi, propuhom i pregrijavanjem ljeti. Sada je, kaže, boravak u zgradi ugodniji i ujednačeniji tijekom cijele godine.
Liječenje usred radova
A do toga nije bilo lako doći. Dom zdravlja tijekom radova cijelo je vrijeme funkcionirao i pružao usluge pacijentima. Zatvoriti Dom zdravlja na nekoliko mjeseci jednostavno nije bila opcija. Bolest ne pita, a pacijenti ne mogu čekati.
Zato je bilo potrebno dobro koordinirati izvođače, djelatnike i organizaciju rada, voditi računa o sigurnosti pacijenata i zaposlenika te radove prilagođavati svakodnevnom funkcioniranju Doma zdravlja.
Upravo to ravnatelj izdvaja kao jednu od najvažnijih lekcija projekta: “Energetska obnova javnih zgrada zahtijeva dobru pripremu i koordinaciju svih uključenih, osobito kada je riječ o objektima koji moraju ostati u funkciji”.
Osim energetski učinkovitije, sigurnije i kvalitetnije opremljene zdravstvene zgrade, očekuju se i dugoročne promjene. Smanjenje potrošnje energije i troškova korištenja objekta bilo je jedan od glavnih ciljeva obnove. Svaki euro uštede dobro dođe, a novac koji dugoročno uštede na energiji mogu usmjeriti u druge potrebe zdravstvenog sustava.
Nadaju se uštedama
“Prema projektnim pokazateljima, očekuje se smanjenje godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za 93.045,33 kWh, odnosno 74,58 posto.
Godišnja potrebna primarna energija smanjuje se za 346.633,44 kWh, odnosno 71,71 posto, dok se emisije stakleničkih plinova smanjuju za čak 73,05 tona godišnje, odnosno 78,60 posto u odnosu na stanje prije obnove. Za usporedbu, prije obnove sustav grijanja temeljio se na ekstra lakom loživom ulju, uz godišnju potrošnju od oko 17.300 litara goriva, dok je godišnja potrošnja električne energije iznosila oko 92.000 kWh”, navodi ravnatelj Doma zdravlja.
Zime bi sada trebale biti ugodnije i liječnicima u crikveničkom Domu zdravlja i pacijentima.
“Obnova toplinske ovojnice, krova i stolarije, zajedno s novim sustavom grijanja, trebala bi omogućiti bolje zadržavanje topline i smanjiti toplinske gubitke”, ističe ravnatelj.
Za zdravstvenu ustanovu to je posebno važno jer se u njoj svakodnevno zadržavaju pacijenti različite dobi i zdravstvenog stanja, kao i zdravstveni djelatnici koji u tim prostorima provode cijeli radni dan. Novi sustav grijanja omogućuje učinkovitije korištenje energije, a postojeći kotao ostao je kao rezervni sustav, što im daje dodatnu sigurnost i kontinuitet grijanja.
Djelatnici zadovoljni
Kao jednu od najvažnijih praktičnih koristi obnove ravnatelj ističe toplinsku ugodnost prostora. “Drugim riječima, energetska obnova nije samo pitanje potrošnje energije i troškova. Rezultati obnove izravno se osjete u svakodnevnom životu ljudi koji koriste zgradu”, napominje.
Za djelatnike je najvažnije što sada imaju kvalitetnije i ugodnije radne uvjete, od kvalitetnije rasvjete do poboljšanih toplinskih uvjeta i učinkovitijeg objekta.
Pacijenti ondje dolaze zbog raznih stanja, a ustanova očekivano želi da njihov boravak bude što ugodniji. Ovdje zato nije riječ samo o ulaganju u javnu infrastrukturu.
“Korist od projekta nije ograničena samo na samu zgradu, već je namijenjena svim građanima koji koriste zdravstvene usluge ove ispostave”, govori ravnatelj.
Reakcije zaposlenika nakon obnove su, kaže, pozitivne. Upravo oni najbolje mogu usporediti stanje prije i poslije. Posebno će koristi od obnove imati tijekom ekstremnijih vremenskih uvjeta, odnosno u hladnijim zimskim danima i toplijim ljetnim razdobljima.
Osim toga, obnovljena zgrada s uređenim i suvremenim prostorom ugodnija je i za zaposlenike i za pacijente.
“Smatramo da je zadovoljstvo zaposlenika jedan od važnih pokazatelja uspješnosti ovakvog projekta jer se konačni učinak investicije najbolje vidi upravo kroz svakodnevno korištenje prostora”, smatra Osojnak.
‘Možemo biti primjer drugima’
Kaže kako ovaj projekt može poslužiti kao dobar primjer drugim zdravstvenim ustanovama jer pokazuje da energetska obnova nije samo ulaganje u fasadu ili tehničke sustave zgrade. Riječ je i o ulaganju u dugoročnu održivost javne infrastrukture, bolje uvjete za djelatnike i pacijente, ali i odgovornije korištenje javnih sredstava i energije.
“Posebno je važno što se učinci obnove neće pratiti samo jednom, nakon završetka radova. Potrošnja energenata i vode nastavit će se pratiti kroz ISGE, a sustav daljinskog očitanja omogućuje kontinuirano praćenje i optimizaciju potrošnje.
Vjerujemo da iskustvo iz Crikvenice može biti poticaj i drugim zdravstvenim ustanovama da krenu putem energetske obnove. Posebno je važno da se pritom ne gleda samo početna vrijednost investicije, nego njezin dugoročni učinak – na potrošnju energije, troškove, kvalitetu prostora, zadovoljstvo korisnika i smanjenje utjecaja na okoliš”, zaključio je ravnatelj.
Energetska obnova u fokusu EU
Projekt energetske obnove Doma zdravlja financiran je bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u okviru europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). Taj je mehanizam uspostavljen Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća te predstavlja središnji dio instrumenta NextGenerationEU, kroz koji Europska unija financira reforme i ulaganja usmjerena, među ostalim, na zelenu tranziciju i povećanje energetske učinkovitosti.
Upravo je zelena tranzicija jedan od šest ključnih stupova Mehanizma za oporavak i otpornost, a države članice najmanje 37 posto sredstava iz svojih nacionalnih planova moraju usmjeriti na mjere koje doprinose klimatskim ciljevima. Energetska obnova javnih zgrada zato nije izdvojena mjera, nego dio znatno šire europske politike smanjenja potrošnje energije, emisija stakleničkih plinova i ovisnosti o fosilnim izvorima energije.
Takva ulaganja uklapaju se i u Europski zeleni plan, kojim je Europska unija postavila cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Posebno mjesto u toj politici zauzima građevinski fond jer zgrade čine oko 40 posto ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji i povezane su s približno 36 posto energetskih emisija stakleničkih plinova.
Kako bi ubrzala obnovu postojećih zgrada, Europska unija pokrenula je i inicijativu „Renovation Wave for Europe“, odnosno Val obnove za Europu. Cilj je najmanje udvostručiti godišnju stopu energetskih obnova, smanjiti potrošnju energije u postojećim zgradama te do 2030. potaknuti obnovu približno 35 milijuna zgrada diljem Unije. Europski parlament tu je politiku dodatno podupro kroz zakonodavni okvir kojim se postupno pooštravaju zahtjevi za energetsku učinkovitost zgrada.
Energetska obnova Doma zdravlja tako se može promatrati kao lokalni primjer provedbe šire europske politike: sredstva osigurana kroz Mehanizam za oporavak i otpornost koriste se za smanjenje potrošnje energije i troškova javnih ustanova, ali istodobno doprinose zajedničkim ciljevima Europske unije vezanima uz dekarbonizaciju zgrada i klimatsku neutralnost.
Nova pravila za poboljšanje energetskih svojstava zgrada u cijeloj EU stupila su na snagu 30. svibnja ove godine. Cilj im je poduprijeti države članice EU u modernizaciji fonda zgrada kako bi se smanjili troškovi i potrošnja energije te postiglo da do 2050. sve zgrade u EU budu bez emisija i potpuno dekarbonizirane.
Obnova zgrada jedan je od glavnih prioriteta jer je velik dio zgrada u EU star, a 75 posto ih ima loša energetska svojstva. Revidiranom Direktivom o energetskim svojstvima zgrada utvrđuju se ažurirana pravila za postupnu modernizaciju stambenih, poslovnih i javnih zgrada u narednim desetljećima.
Države članice EU-a dužne su izraditi nacionalne planove obnove zgrada prema svojim nacionalnim okolnostima i posebnostima fonda zgrada. Novi okvir potiče države članice EU da povećaju opseg obnove zgrada, posebno onih s najlošijim energetskim svojstvima.
#europeforus
