Primorsko-goranska županija, poput ostatka Hrvatske, već se godinama suočava s rastom broja starijih stanovnika, dok potrebe za smještajem, zdravstvenom i socijalnom skrbi rastu brže od raspoloživih kapaciteta. Jedan od većih odgovora na taj problem upravo se dovršava u Kostreni, gdje je u završnoj fazi izgradnja i opremanje novog Centra za starije osobe.
Riječ je o projektu vrijednom više od 20 milijuna eura koji provodi Općina Kostrena u partnerstvu s Primorsko-goranskom županijom te nadležnim Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Građevinski radovi i opremanje trebali bi biti završeni do kraja 2026. godine, dok se dolazak prvih korisnika očekuje u prvoj polovici 2027.
Centar neće biti samo dom za starije
Njegova važnost nije samo u dodatnim smještajnim kapacitetima. Centar će moći primiti 144 korisnika institucionalne skrbi, uključujući i osobe oboljele od Alzheimerove bolesti te drugih oblika demencije, ali istodobno je zamišljen kao mjesto iz kojeg će se razvijati širi sustav podrške starijim osobama i njihovim obiteljima.
Uz smještaj, pružat će se i niz izvaninstitucijskih usluga, od pomoći u kući i poludnevnog ili cjelodnevnog boravka do privremene skrbi o starijoj osobi tijekom odsutnosti njegovatelja te savjetodavne, medicinske i psihosocijalne podrške.
Upravo taj dio projekta pokazuje promjenu u pristupu skrbi za starije. Cilj više nije samo osigurati dodatna mjesta u ustanovama, nego omogućiti da dio starijih ljudi što dulje ostane u vlastitom domu i lokalnoj zajednici, uz profesionalnu podršku kada im je potrebna.
Pomoć obiteljima koje danas velik dio skrbi nose same
Takav model važan je i za njihove obitelji. Skrb za starijeg člana kućanstva često uključuje organiziranje pomoći, usklađivanje poslovnih i privatnih obveza te preuzimanje poslova za koje članovi obitelji nisu uvijek stručno osposobljeni. Upravo tu, objašnjava načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić, novi bi Centar trebao donijeti jednu od najvećih promjena.
“Najveća promjena bit će u tome što obitelji više neće morati imati osjećaj da su u skrbi za starijeg ili nemoćnog člana prepuštene same sebi. Danas velik broj obitelji pokušava uskladiti posao, vlastite obveze i svakodnevnu skrb o roditeljima ili drugim starijim članovima obitelji, a to s vremenom može postati vrlo zahtjevno i fizički i emocionalno.
Centar u Kostreni upravo zato nije zamišljen samo kao mjesto smještaja. Za oko 340 korisnika bit će dostupne i tzv. izvaninstitucijske usluge, od pomoći u kući, poludnevnevnog i cjelodnevnog boravka u Centru do privremene skrbi kada član obitelji ili njegovatelj nije dostupan, kao i što će biti dostupna medicinska, savjetodavna i psihosocijalna podrška.
To znači da će korisnik, ali i njegova obitelj moći dobiti razne vrste usluga, sukladno potrebama konkretnog korisnika. Netko će trebati uslugu dnevnog ili poludnevnog boravka, netko pomoć u vlastitom domu, a nekome će biti potreban smještaj. Želimo razviti sustav koji će moći odgovoriti na različite životne situacije i omogućiti starijim osobama da, kada god je to moguće, što dulje ostanu u svojem domu i poznatom okruženju što je u skladu i sa smjernicama skrbi o starijim osobama.”
Jedno od važnijih pitanja bit će i kvaliteta same skrbi. Novi objekt i suvremena oprema sami po sebi nisu dovoljni ako ih ne prati odgovarajući broj stručnih ljudi i organizacija usluga prilagođena različitim potrebama korisnika.
“Zgrada i oprema jesu važni, ali kvalitetu Centra prije svega određuju ljudi i način na koji se prema korisnicima odnosimo. Zato će jedan od naših najvećih izazova biti osigurati kvalitetan stručni kadar i organizirati sustav koji će svakom korisniku pristupati kao osobi sa svojim potrebama, navikama, zdravstvenim stanjem i životnom pričom.
Dostojanstvena skrb za mene znači sigurnost, stručnost i kvalitetnu zdravstvenu i socijalnu podršku, ali jednako tako znači poštovanje, pažnju, mogućnost druženja, aktivnosti i osjećaj da osoba nije izgubila svoju samostalnost i identitet ulaskom u ustanovu.
Želimo da Centar bude mjesto u kojem se ne vodi računa samo o tome je li korisnik zbrinut, nego i o tome kako živi i kako se osjeća.”
Poseban pristup osobama s Alzheimerom i demencijom
Poseban izazov predstavlja skrb o osobama s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije, za koje je u Centru predviđen zaseban prostor i njima prilagođena organizacija skrbi. “Osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije imaju vrlo specifične potrebe, zbog čega je za njih predviđen poseban dio Centra i njima prilagođen oblik skrbi.
Takva skrb zahtijeva sigurno i prilagođeno okruženje, jasno organiziranu svakodnevicu i stručni kadar koji razumije promjene koje demencija donosi, ne samo samom korisniku nego i njegovoj obitelji.
Posebno će biti važno individualno pristupati svakom korisniku jer tijek bolesti i potrebe nisu kod svih jednaki. Jednako važnom smatram i podršku obiteljima. Demencija često godinama iscrpljuje cijelu obitelj i zato Centar mora biti mjesto na kojem će i članovi obitelji moći dobiti stručni savjet, pomoć i osjećaj sigurnosti da je njihov bližnji u dobrim rukama.”
Za lokalnu zajednicu projekt zato ima dvostruku ulogu. S jedne strane povećava broj mjesta za one kojima je potreban stalni smještaj, a s druge razvija usluge koje bi trebale smanjiti potrebu da se starija osoba smješta u ustanovu prije nego što je to doista potrebno.
To je posebno važno u kontekstu demografskih promjena. Udio starijeg stanovništva raste, a s njime i broj ljudi kojima je potrebna povremena ili trajna pomoć. Sustav se zbog toga sve više mora prilagođavati različitim razinama potreba, od nekoliko sati pomoći tjedno do cjelodnevne skrbi.
No ambicija projekta ide i korak dalje, prema tome da se promijeni način na koji lokalna zajednica uopće razmišlja o starenju i trenutku u kojem je potrebno potražiti pomoć.
“Volio bih da prije svega promijenimo ideju da o skrbi za starije počinjemo razmišljati tek kada se pojavi veliki problem ili kada osoba više ne može živjeti samostalno.
Starenje je prirodan dio života i zajednica koja želi biti kvalitetno mjesto za život mora razmišljati o potrebama ljudi u svim životnim dobima. Zato Centar ne vidimo kao izdvojenu ustanovu, nego kao mjesto koje će biti povezano s lokalnom zajednicom i dostupno i ljudima koji žive u vlastitim domovima.
Volio bih da za nekoliko godina bude potpuno prirodno koristiti dnevni boravak, pomoć u kući, savjetovanje ili neku drugu uslugu Centra, jednako kao što danas koristimo druge javne i društvene sadržaje. Cilj je da starost ne znači izolaciju i gubitak kvalitete života, nego razdoblje u kojem čovjek i dalje može imati sigurnost, društveni život i podršku zajednice.”
Europski okvir sve više potiče skrb u zajednici
Projekt Centra za starije osobe u Kostreni uklapa se u širi europski zaokret prema dostupnijoj i kvalitetnijoj dugotrajnoj skrbi. Važan politički okvir postavio je Europski parlament Rezolucijom „Prema zajedničkom europskom djelovanju u području skrbi“, usvojenom u srpnju 2022. godine, kojom je pozvao na razvoj sveobuhvatne Europske strategije za skrb. Parlament je pritom posebno naglasio pravo građana na dostupnu i kvalitetnu dugotrajnu skrb, razvoj pomoći u domu i usluga u lokalnoj zajednici te veću mogućnost izbora načina na koji će osoba primati potrebnu podršku.
Takav pristup nadovezuje se na Europski stup socijalnih prava, čije 18. načelo utvrđuje pravo na kvalitetne i dostupne usluge dugotrajne skrbi, osobito skrb u domu i zajednici. Na tom je okviru Europska komisija 2022. izgradila Europsku strategiju za skrb, nakon čega je na razini EU-a usvojena i preporuka o pristupu cjenovno dostupnoj i visokokvalitetnoj dugotrajnoj skrbi.
Upravo je takav pristup ugrađen i u koncept kostrenskog Centra: uz institucionalni smještaj razvijat će pomoć u kući, dnevne boravke, privremenu skrb te savjetodavnu i psihosocijalnu podršku. Time se ulaganje ne svodi samo na povećanje broja kreveta, nego prati širi europski smjer prema modelu u kojem starija osoba, kada god je to moguće, može što dulje ostati samostalna i uključena u svoju zajednicu.
Prvi korisnici očekuju se u prvoj polovici 2027.
Iako je sama izgradnja pri kraju, završetak radova neće automatski značiti i početak rada Centra. Prije dolaska prvih korisnika potrebno je dovršiti niz organizacijskih i administrativnih koraka. “Radovi na Centru nalaze se u završnoj fazi, a cilj nam je građevinski dio projekta i opremanje završiti do kraja ove godine. Prema sadašnjoj dinamici očekujemo da bi Centar prve korisnike mogao primiti u prvoj polovici 2027. godine.
Međutim, završetak zgrade nije i završetak cijelog procesa. Paralelno moramo osnovati ustanovu koja će upravljati Centrom, provesti postupke potrebne za početak rada i licenciranje te zaposliti stručni i ostali potrebni kadar. Ovaj projekt realiziramo uz podršku Primorsko-goranske županije i nadležnog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, s obzirom da je kapacitet ovog Centra veći od potreba naše Općine i kao takav imati će značajan utjecaj na poboljšanje skrbi o starijim osobama, u široj zajednici.
Riječ je o najvećem pojedinačnom projektu u povijesti Općine Kostrena, vrijednom više od 20 milijuna eura i upravo zato ne želimo otvaranje promatrati samo kroz jedan datum. Važnije nam je da Centar, kada primi prve korisnike, od prvoga dana može pružiti kvalitetnu, sigurnu i dugoročno održivu uslugu.”
Uspjeh se neće mjeriti samo brojem popunjenih kreveta
Kada Centar počne raditi, njegov će se uspjeh zato teško moći mjeriti samo brojem popunjenih kreveta. Jednako će važno biti koliko će ljudi koristiti pomoć u kući i dnevne boravke, koliko će obitelji dobiti podršku koju ranije nisu imale te hoće li korisnici s većim potrebama dobiti kvalitetniju i dostupniju skrb bliže mjestu u kojem žive.
Upravo kroz takav princip, Dražen Vranić želi da se kvaliteta Centra prepoznaje i nekoliko godina nakon njegova otvaranja. “Najviše bih volio da se kvaliteta Centra prepoznaje po povjerenju i kvaliteti usluge. Da obitelj koja nam povjeri svojeg člana obitelji zna da je ta osoba sigurna, da se prema njoj odnosi s poštovanjem i da dobiva skrb koja joj je doista potrebna.
Volio bih i da Centar ne prepoznajemo samo po broju smještenih korisnika, nego i po tome koliko smo ljudi uspjeli podržati da kvalitetnije i dulje žive u vlastitom domu.
Ako obitelji budu znale da se Centru mogu obratiti za pomoć prije nego što dođu do krajnjih granica vlastitih mogućnosti, ako korisnici budu zadovoljni i uključeni u život zajednice, a zaposlenici budu imali uvjete u kojima mogu kvalitetno raditi svoj posao, tada ćemo moći reći da smo ostvarili pravi cilj ovog projekta.
Centar ne gradimo samo kao novu ustanovu. Gradimo sustav podrške koji bi trebao trajno podići kvalitetu života starijih osoba i njihovih obitelji u Kostreni i na području cijele naše Primorsko-goranske županije.”
Za Kostrenu i Primorsko-goransku županiju to je zato ulaganje u infrastrukturu, ali još više pokušaj da se sustav skrbi prilagodi stanovništvu koje se mijenja. Centar će uskoro biti građevinski završen, no njegov pravi test počet će tek dolaskom prvih korisnika – kada će se vidjeti može li najveći pojedinačni projekt u povijesti Općine doista postati ono čemu teži: sustav podrške koji starijim ljudima omogućuje dostojanstveniji život, a njihovim obiteljima sigurnost da skrb više ne moraju nositi same.
#europeforus
