Kako je i zašto došlo do toga da tisuće hodaju pod sloganom ‘Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku’ pogledajte u video prilogu
Deseci tisuća ljudi okupili su se na velikom prosvjedu kako bi zatražili uklanjanje otpada iz Gospića, ali i konkretna rješenja za brojne hrvatske crne točke. Nakon godinu i pol upozoravanja građana, provedene istrage i propalog natječaja za sanaciju, država je napokon najavila uklanjanje otpada. Ipak, za 33 tisuće tona zakopanog otpada još uvijek nije određen rok.
Još u veljači 2025. godine Ličani su mirnim prosvjedom upozorili na problem. U tom trenutku nisu znali koliko je otpad s kojim godinama žive zapravo opasan. No bili su svjesni da više ne žele ignorirati ono što su nazivali devastacijom Like.
„Što tražimo? Ne znam više, traženo je sve što se moglo tražiti“, rekla je tada Kristina Kovačević iz Gospića.
Godinu i pol poslije njihov je problem prerastao lokalne okvire i postao nacionalna tema. Deseci tisuća građana okupili su se na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, dok su o prosvjedu izvijestili i vodeći svjetski mediji. U središtu zahtjeva ponovno je bio isti problem – deseci tisuća tona otpada, ali i poruka da se odgovornost za njegovo gomilanje više ne smije skrivati i zakopavati zajedno s otpadom.
„Možemo i sada i pit i jest, još nije zagađeno, al’ bit će kasno ako ne maknu taj otpad“, rekao je Josip iz Gospića.
Prosvjednici su svoju poruku saželi u nekoliko jednostavnih riječi: „Miči to, miči to.“
37 tisuća tona otpada
Iza zahtjeva prosvjednika stoji problem 37 tisuća tona miješanog tehnogenog otpada. Dio otpada nalazi se u vrećama, dio je razbacan, dok je najveća količina zakopana pod zemljom.
Za Željku Šikić, koja živi u blizini gospićkog silosa, okupljanje građana bilo je dokaz da u svojoj borbi više nije sama.
„Osjećam se konačno bolje jer nisam usamljena, prije sam mislila da sam luđak. U jednom trenutku sam mislila da će još jako dugo proći dok ovaj otpad ne nestane, ali vjerujem da hoće jer ima ljudi kojima je stalo“, rekla je.
Silos u Gospiću, u čijoj blizini Željka živi, nekada je bio dio kompleksa Poljoprivredno-prehrambenog kombinata Velebit. Objekt je izgrađen za čuvanje žitarica, stočne hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda. Nakon propasti kombinata prešao je u privatno vlasništvo te je s vremenom postao simbol sustava za koji građani smatraju da je zakazao.
Prva dozvola za gospodarenje otpadom izdana je 2022. godine, ali je nakon provedenog inspekcijskog nadzora ukinuta. Samo nekoliko mjeseci kasnije izdana je nova dozvola, uz sudjelovanje djelatnika županijskih službi.
U isto vrijeme građani su sve češće upozoravali na kamione koji su svakodnevno pristizali i dovozili otpad. Naknadno se pokazalo da ih je bilo više od 1500, dok je u Gospić dopreman otpad iz brojnih europskih zemalja.
Istraga USKOK-a i Europola
Slučaj koji je u početku bio lokalni problem prerastao je u veliku aferu. U velikoj akciji USKOK-a i Europola u veljači 2025. uhićeni su prvoosumnjičeni, bračni par Šincek. Istragom je obuhvaćen velik broj svjedoka, a cijeli je slučaj postupno otvorio i pitanje odgovornosti institucija zaduženih za nadzor nad postupanjem s otpadom.
Nezadovoljstvo građana iz Gospića tako je preraslo u pritisak prema državi. „Mi ćemo pratiti, znamo kako ide s obećanjima, već ih je bilo. Ali baš zato je oformljena naša inicijativa“, rekla je Daria Došen iz inicijative „Gospić je naš dom“.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković u to je vrijeme poručila da razumije nezadovoljstvo građana, ali je istaknula kako je riječ o lokaciji koja je predmet zasebnog istražnog postupka.
Kako je istraga odmicala, problem je sve manje bio prisutan u javnosti. Prosvjedi su postupno prestali, dok sanacija nije ni započela. Prvi natječaj za uklanjanje dijela otpada nije uspio jer se na njega nije prijavio nijedan ponuditelj.
Turudić šokirao Hrvatsku
Početkom kolovoza slučaj je dobio novi razvoj. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić u televizijskom je intervjuu izjavio: „Lika je zagađena.“
Samo dva dana kasnije USKOK je objavio nalaz vještaka koji je potvrdio najgori mogući scenarij – opasnost za ljude i okoliš postoji sve dok se otpad ne ukloni. Prema nalazu, na lokaciji se nalazi oko 650 tona otpada uskladištenog u vrećama, 4500 tona rasutog opasnog otpada te približno 33 tisuće tona otpada zakopanog pod zemljom.
U podzemnim vodama otkrivene su i takozvane vječne kemikalije, pri čemu je njihova koncentracija nizvodno od odlagališta bila dvostruko veća od dopuštene granice.
Situaciju dodatno otežava činjenica da se otpad toliko pomiješao sa zemljom da ga više nije moguće jednostavno razdvojiti.
„Rezultati Državnog inspektorata postoje još od 2024. godine. Ministarstvo je to znalo, svi su upoznati. Imalo se sve da se odredi najbolji model sanacije. Znalo se da je otpad heterogen, da ga nije lako sanirati i godinu i pol nije se ništa poduzelo“, upozorila je Daria Došen.
‘Sanacija ilegalnog otpada nikad ne može biti hitna’
Reakcija države dodatno je izazvala nezadovoljstvo među dijelom građana. Ministrica Vučković poručila je kako sanacija ilegalnog otpada ne može biti provedena kao hitna mjera.
„Sanacija ilegalnog otpada nikad ne može biti hitna. Ja ne znam za takav slučaj, proučavali smo je li negdje griješimo“, rekla je.
Situaciju nije smirio ni prvi odgovor premijera Andreja Plenkovića. Na pitanje o tome kada će doći u Liku odgovorio je da će to učiniti kada procijeni da je za to pravi trenutak, dok je prosvjede i kritike oporbe opisao kao „histerizaciju“.
Građani Gospića na takav su odgovor reagirali novim prosvjedom. „Bilo bi normalno da je došao ne sad nego prije godinu i pol dana, bilo bi normalno da je došao jučer, a nakon ovakvih izjava je bolje da ne dolazi“, rekla je Maja Vukelić iz Gospića.
Dok su građani nastavili zahtijevati uklanjanje otpada, iz institucija su stizale poruke kojima se nastojalo umiriti javnost. „Nema razloga za brigu, vodi se evidencija vode“, poručio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić također je poručila: „Odgovorno tvrdim da su svi nalazi uredni.“ Unatoč tome, otpad je i dalje ostao na lokaciji.
Na sjednici saborskog odbora članovi inicijative napustili su sastanak jer nisu bili zadovoljni odgovorima koje su dobili. Nakon sjednice Vjekoslav Bušić iz GI ‘Gospić je naš dom’ rekao je: „Sve je ličilo na političku farsu. Mi smo razočarani. Mi se ne snalazimo u ovom prepucavanju, ovim igricama. Mi smo samo htjeli konkretne odgovore o našem zdravlju“.
Država napokon pokrenula postupke
U međuvremenu je Fond za zaštitu okoliša započeo postupke vezane uz uklanjanje otpada iz vreća i rasutog otpada, kao i privremeno prekrivanje otpada koji se nalazi pod zemljom.
Samo tri dana prije velikog prosvjeda premijer Plenković stigao je u Gospić te objavio da su pojedini poslovi već pokrenuti. „Odabran je izvođač da se odnesu vreće, u ovom trenutku bira se izvođač za rasuti otpad, napravljen je plan sanacije zakopanog otpada, da će to sve biti odvezeno i sanirano“, rekao je Plenković.
Planirano je da prekrivanje zakopanog otpada bude dovršeno do sredine listopada. Međutim, za uklanjanje 33 tisuće tona zakopanog otpada još uvijek nema određenog roka.
Država bi svoj model sanacije zakopanog otpada trebala predstaviti 20. rujna.
Građani sada inzistiraju na jasnim i konkretnim rokovima. Traže da se 33 tisuće tona zakopanog otpada ukloni u roku od tri mjeseca, da se zabrani uvoz otpada te da se riješe sve hrvatske crne točke.
Pritom problem više nije ograničen samo na Gospić. Građani od Pazina, Samobora i Varaždina, preko Poznanovca, Štikade i Benkovca, pa sve do Zagreba, godinama upozoravaju na lokacije na kojima otpad još uvijek čeka rješenje.
Za Željku Šikić veliki je prosvjed bio dokaz da se odnos prema ovom problemu ipak počinje mijenjati. „Sama činjenica koliko ljudi je jučer došlo pokazala je da su ljudi podigli svijest o opasnosti kojom smo okruženi, ne samo mi nego iz cijele Hrvatske. Ako ostanemo uporni, mi ćemo očistiti našu zemlju.“
Upravo se na ovom slučaju pokazala snaga civilnog društva kada je ugroženo ono najosnovnije – pravo ljudi na čist zrak, vodu i tlo, prenosi Danas.hr.
