Sanacija prostora bivše tvornice PPK Velebit u Gospiću je u tijeku, a detaljan plan s rokovima i načinom uklanjanja golemih količina otpada trebao bi biti poznat za desetak dana. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je i da će dio opasnog otpada s lokacije vjerojatno biti izvezen iz Hrvatske.
Gostujući u emisiji Hrvatskog radija „A sada, Vlada“, Bačić je kazao da se trenutačno provode postupci propisani zakonima o gospodarenju otpadom i javnoj nabavi. U tijeku su tri postupka javne nabave, no Vlada, prema njegovim riječima, može intervenirati ako se pokaže da je potrebno ubrzati sanaciju.
„Ovisno o ishodu tih postupaka, reagirat ćemo po potrebi. Imamo mogućnost ubrzati rokove i suspendirati dio Zakona o javnoj nabavi“, rekao je Bačić.
Prva faza obuhvatit će odvoz oko 650 tona neopasnog otpada koji se nalazi u približno 300 velikih vreća. Slijedi osiguravanje područja na kojem je zakopano oko 34 tisuće tona otpada, među kojim se nalazi i opasni otpad. Lokacija će biti prekrivena kako bi se prije dolaska jesenskih kiša smanjila mogućnost širenja štetnih tvari u okoliš. Predviđeno je i uklanjanje još približno 4500 tona rasutog otpada.
„Taj će se dio prekriti, a kada krene iskop, sukcesivno će se uklanjati prekrivka kako bi se otpad mogao izdvojiti i odvesti iz Gospića“, objasnio je ministar.
Dio izdvojenog opasnog otpada, prema sadašnjim procjenama, Hrvatska će vjerojatno morati poslati na zbrinjavanje u inozemstvo, dok bi se preostale količine zbrinule na odgovarajućim lokacijama u Hrvatskoj.
Bačić se osvrnuo i na širi problem gospodarenja otpadom, priznavši da sustav u Hrvatskoj još nije u potpunosti uspostavljen. Iako se njegovo sustavnije uređivanje intenziviralo tijekom 2025. godine, diljem zemlje i dalje postoji velik broj lokacija na kojima je otpad odložen protivno propisima. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već financira sanaciju niza takvih odlagališta.
Bačić: Hrvatskoj će trebati energane
Ministar smatra da će Hrvatska dugoročno morati razvijati i postrojenja za energetsku oporabu otpada, koja bi istodobno mogla služiti za proizvodnju toplinske energije i zbrinjavanje određenih vrsta otpada.
„U Hrvatskoj ćemo trebati odgovarajuće energane, ne bih ih zvao spalionicama, koje bi mogle poslužiti za toplinsku energiju i zbrinjavanje opasnog otpada“, kazao je.
Smatra i da će se morati mijenjati odnos javnosti prema gradnji takvih postrojenja, podsjetivši da ona već postoje i u urbanim područjima brojnih europskih gradova.
„Morat ćemo promijeniti svijest i nećemo se svi, svakog dana, na svakom mjestu u Hrvatskoj, moći protiviti takvim postrojenjima koja su u centrima drugih gradova u Europi“, poručio je Bačić.
Prema njegovim riječima, korištenje energana moglo bi pridonijeti i smanjenju troškova odvoza i zbrinjavanja otpada, a smatra da će Hrvatska u budućnosti morati krenuti upravo u tom smjeru, piše Index.
