Europska središnja banka odlučila je povećati svoje tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova. Odluku je u četvrtak donijelo Upravno vijeće ESB-a, a nove stope počet će se primjenjivati 16. rujna 2026. godine.
Nakon povećanja, kamatna stopa na novčani depozit iznosit će 2,50 posto, stopa za glavne operacije refinanciranja 2,65 posto, dok će kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana porasti na 2,90 posto.
Iz ESB-a objašnjavaju da je odluka donesena u okolnostima i dalje povišene inflacije i velike neizvjesnosti povezane sa sukobom na Bliskom istoku. Energetski pritisci mogli bi dulje održavati inflaciju iznad ciljane razine, a središnja banka želi je u srednjoročnom razdoblju stabilizirati na dva posto.
Prema najnovijim projekcijama stručnjaka ESB-a, ukupna inflacija u 2026. trebala bi u prosjeku iznositi 3 posto, sljedeće godine 2,5 posto, a 2028. godine 2,1 posto. Kada se iz izračuna isključe energija i hrana, očekuje se inflacija od 2,5 posto ove godine, 2,6 posto u 2027. te 2,3 posto u 2028. godini. Projekcije za 2027. i 2028. povećane su u odnosu na one objavljene u lipnju.
Istodobno, ESB za gospodarstvo europodručja ove godine predviđa rast od 0,9 posto, koji bi u 2027. trebao ubrzati na 1,4 posto, a godinu poslije na 1,5 posto. Prognoze rasta za ovu i sljedeću godinu poboljšane su zahvaljujući otpornosti gospodarstva europodručja koja je nadmašila ranija očekivanja.
Unatoč tome, iz ESB-a upozoravaju da su gospodarski izgledi i dalje vrlo neizvjesni. Rizici za inflaciju usmjereni su prema višim stopama, dok su rizici za gospodarski rast negativni. Daljnji razvoj situacije uvelike će ovisiti o intenzitetu i trajanju energetskog šoka te njegovu prelijevanju na cijene i ostatak gospodarstva.
Upravno vijeće zato neće unaprijed određivati smjer ni tempo budućih promjena kamatnih stopa. Svaka sljedeća odluka temeljit će se na aktualnim gospodarskim i financijskim podacima, procjeni inflacijskih kretanja i rizika te učincima dosadašnje monetarne politike.
ESB nastavlja i postupno smanjivati portfelje programa kupnje vrijednosnih papira APP i pandemijskog programa PEPP jer se glavnice dospjelih vrijednosnih papira više ne reinvestiraju. Iz središnje banke poručuju da su spremni prilagoditi instrumente monetarne politike bude li to potrebno kako bi se inflacija vratila na ciljanu razinu od dva posto, piše Net.hr.
