Vlada je u saborsku proceduru uputila opsežan paket izmjena kaznenog zakonodavstva koji donosi neke od najvećih promjena posljednjih godina. Hrvatska bi od početka 2027. prvi put trebala dobiti mogućnost izricanja kazne doživotnog zatvora, uvodi se novo kazneno djelo ekocida, znatno se povećavaju kazne za teška kaznena djela protiv okoliša i namjerno izazivanje požara, a jača se i zaštita životinja.
Doživotni zatvor moći će se izreći za 15 najtežih kaznenih djela za koja je sada predviđen dugotrajni zatvor. Premijer Andrej Plenković kazao je da Vlada na ovaj način reagira na teška kaznena djela s kojima se hrvatsko društvo suočilo, posebno izdvojivši slučajeve teških ubojstava. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan poručio je da su izmjene dijelom rezultat usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, ali i potrebe za poboljšanjem hrvatskog kaznenopravnog sustava.
Osuđenici na doživotni zatvor moći će zatražiti uvjetni otpust nakon najmanje 25 godina provedenih iza rešetaka. Podnošenje zahtjeva neće značiti i automatsko puštanje na slobodu jer će o svakom slučaju odlučivati sud. Za kaznena djela za koja je izrečena kazna dugotrajnog ili doživotnog zatvora predlaže se i ukidanje zastare.
Promjene predviđaju i poseban nadzor visokorizičnih osoba koje su odslužile cijelu zatvorsku kaznu, ali im zbog procijenjene opasnosti nije odobren uvjetni otpust. Nadzor bi mogao trajati od jedne do pet godina, a kod najtežih kaznenih djela počinjenih na štetu djece od jedne do deset godina.
Uvodi se kazneno djelo ekocida
Velika novost odnosi se i na kaznena djela protiv okoliša. U Kazneni zakon uvodi se ekocid, namijenjen kažnjavanju najtežih slučajeva koji ostavljaju katastrofalne, dugotrajne i nepovratne posljedice na vodu, zrak, tlo i cijeli ekosustav.
Za najteže oblike zagađenja okoliša predviđena je kazna od najmanje deset godina zatvora, a u najtežim slučajevima moći će se izreći dugotrajni ili doživotni zatvor. Ni takva kaznena djela ne bi zastarijevala, među ostalim zbog mogućnosti da njihove posljedice budu otkrivene tek dugo nakon počinjenja.
Povećavaju se i kazne za namjerno izazivanje požara. Umjesto sadašnjeg raspona od šest mjeseci do pet godina zatvora, predlažu se kazne od jedne do deset godina. Ako požar prouzroči veliku materijalnu štetu, kazna bi mogla iznositi od tri do 15 godina, dok se za najteže slučajeve sa smrtnim ishodom ili većim brojem ozlijeđenih otvara mogućnost dugotrajnog i doživotnog zatvora.
Promjene zahvaćaju i pravne osobe. Maksimalne novčane kazne za tvrtke povećale bi se na čak 50 milijuna eura.
Znatno stroža pravila predlažu se i kada je riječ o zaštiti životinja. Uvode se nova kaznena djela spolnog iskorištavanja životinja i neovlaštenog obavljanja veterinarske djelatnosti, dok se postojeće kazne pooštravaju. Predviđene su kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora, odnosno od jedne do osam godina kada je kvalificirani oblik djela počinjen iz koristoljublja.
Redefinira se i kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja pa će za ispunjavanje obilježja kaznenog djela biti dovoljno već jednokratno postupanje. Za počinitelje kaznenih djela nad životinjama predlaže se obvezna zabrana njihova držanja i nabavljanja.
Ako prijedlog prođe saborsku proceduru, mogućnost izricanja doživotnog zatvora trebala bi se početi primjenjivati 1. siječnja 2027. godine, piše Net.hr.
