Hrvatska je 2024. imala najnižu točnost putničkih vlakova među europskim državama koje su dostavile podatke, pokazuje najnovije izvješće europske skupine željezničkih regulatora IRG-Rail. Tek 68 posto putničkih vlakova stiglo je na krajnje odredište unutar propisanog vremenskog praga, a Hrvatska je na začelju završila i kada je riječ o teretnom prometu.
Podaci su objavljeni u 14. godišnjem izvješću IRG-Raila o praćenju tržišta željezničkih usluga, koje obuhvaća 31 europsku državu. Izvješće se odnosi na 2024. godinu i temelji se na podacima nacionalnih regulatornih tijela, a hrvatski član skupine je HAKOM.
Najtočnije putničke vlakove imala je Latvija, gdje ih je 97,8 posto stiglo na odredište unutar zadanog vremenskog okvira, a slijede Litva i Estonija. Hrvatska se sa 68 posto našla na suprotnom kraju ljestvice.
Pritom se kriteriji razlikuju od zemlje do zemlje pa rezultate treba uspoređivati s oprezom. U Hrvatskoj se vlak smatra točnim ako na posljednju postaju stigne uz kašnjenje do pet minuta. Švicarska primjenjuje prag od tri minute, Austrija i Finska pet minuta i 29 sekundi, Belgija, Poljska i Švedska pet minuta i 59 sekundi, dok je u Rumunjskoj dopušteno odstupanje od čak 20 minuta.
Zašto hrvatski vlakovi toliko kasne?
HŽ Putnički prijevoz među glavnim razlozima kašnjenja navodi radove na prugama, zbog kojih se uvodi zamjenski autobusni prijevoz ili se na dvokolosiječnim prugama promet privremeno odvija samo jednim kolosijekom. Probleme stvaraju i stanje infrastrukture, vožnja smanjenom brzinom, kvarovi vozila te izvanredni događaji.
Zamjenski autobusi često dodatno produljuju putovanje jer je cestovna ruta dulja od željezničke, a nastalo kašnjenje potom se prenosi i na kasnije polaske vlakova.
Putnicima je zbog kašnjenja tijekom 2024. isplaćeno ukupno 1.177 eura naknada, dok je 2025. taj iznos porastao na 2.146 eura.
Istodobno traje obnova voznog parka. Od 2011. isporučeno je 70 niskopodnih vlakova ukupne vrijednosti 360 milijuna eura, od kojih je devet pušteno u promet tijekom 2025. U proizvodnji je još šest elektrodizelskih vlakova namijenjenih daljinskom prijevozu, a prvi bi 15. rujna trebao početi prometovati između Splita i Zagreba. Do kraja prvog tromjesečja 2029. u 25 novih vlakova trebalo bi biti uloženo ukupno 228,8 milijuna eura.
Hrvatska posljednja i po točnosti teretnih vlakova
Situacija nije bolja ni u teretnom prometu. Među 22 države koje su IRG-Railu dostavile podatke Hrvatska je imala najnižu stopu točnosti teretnih vlakova, a iza nje su se na dnu ljestvice našle Češka i Slovačka. IRG-Rail takve rezultate povezuje i s dugotrajnim građevinskim radovima na željezničkoj infrastrukturi.
HŽ Cargo također upozorava na stanje hrvatske željezničke mreže. Od 2.617 kilometara mreže u uporabi je 2.451 kilometar, ali samo 315 kilometara, odnosno 12 posto, ima dva kolosijeka. Elektrificirano je 907 kilometara ili 37 posto mreže. Dotrajala infrastruktura na pojedinim dionicama zahtijeva i smanjenje brzine kako bi se promet mogao sigurno odvijati.
Modernizacija infrastrukture dugoročno bi trebala poboljšati stanje, no radovi trenutačno stvaraju dodatne probleme. Na koridoru Rijeka – Zagreb – Koprivnica – državna granica pruga je tijekom 2025. bila neprekidno zatvorena ukupno 77 dana. Broj dana neprekidnih zatvaranja povećan je za 20 posto u odnosu na godinu ranije, dok je ukupan broj dana zatvaranja porastao osam posto.
Najviše zatvaranja zabilježeno je na pravcu Dugo Selo – Koprivnica – državna granica, gdje je došlo i do velikih kašnjenja te najvećeg pada prometa. Dio vlakova morao je prometovati obilaznim pravcima, što je dodatno produljilo vrijeme putovanja i povećalo troškove.
Problemi postoje i izvan Hrvatske. Radovi u Sloveniji smanjili su kapacitete prema Italiji i luci Koper za 50 posto, dok dodatna uska grla stvaraju pojačane kontrole i ograničeni kapaciteti na području Tovarnika i Šida.
Prema podacima HAKOM-a koje navodi HŽ Cargo, u Hrvatskoj postoji 20 željezničkih operatera, od kojih je 15 aktivno. Teretni vlakovi pritom imaju i niži prioritet od putničkih, što dodatno utječe na njihovu točnost u razdobljima većeg opterećenja mreže.
Problem kašnjenja nije ograničen na Hrvatsku. Između 2023. i 2024. točnost putničkih vlakova pogoršala se u 15 od 25 europskih država za koje postoje usporedivi podaci, dok je u njih deset zabilježeno poboljšanje. Hrvatska se ipak sa 68 posto našla na samom dnu među državama koje su dostavile podatke, a posljednje mjesto zauzela je i u teretnom željezničkom prometu.
