U RTL-u Danas o zaštiti djece na internetu govorila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek
Sve veći broj djece koristi društvene mreže, zbog čega se ponovno aktualiziralo pitanje njihove sigurnosti u digitalnom okruženju. Europske institucije razmatraju uvođenje strožih pravila za maloljetnike, dok stručnjaci ističu da rješenje nije samo u zabranama, već i u većoj odgovornosti samih platformi te kvalitetnijoj edukaciji djece i roditelja.
O planiranim europskim pravilima, načinima zaštite djece od štetnih sadržaja, kao i sve češćim prijetnjama, uvredama i dezinformacijama na internetu, u RTL-u Danas govorila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Tom je prilikom otkrila i da je osobno primala prijetnje smrću.
Vidjeli smo doista šokantne stvari u prilogu, pogotovo ovaj spot. Hoće li se online nasilje kriminalizirati?
I naša je javnost pratila. Prije nekoliko dana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je tzv. EU Kids Online. Dakle, to je novi akt, novi paket koji će, na prijedlog Komisije, krenuti u raspravu među državama članicama.
Međutim, već sada postoji široki konsenzus. Svi podaci govore, i to treba odmah na početku istaknuti, da se više od 90 posto roditelja koji su bili ispitivani slaže da nešto treba napraviti kako bi se povećala sigurnost djece u online okruženju.
Može li se spriječiti digitalno zlostavljanje?
Dakle, ovaj akt ići će u tri smjera. Jedno je ono o čemu se u javnosti najviše govorilo. To je ograničavanje korištenja, odnosno mogućnosti otvaranja profila na društvenim mrežama.
Do 13 godina to bi bilo zabranjeno. Od 13 do 15 godina bilo bi dopušteno samo uz roditeljski nadzor, a od 15 do 18 godina jednako tako uz određena pravila.
Međutim, ono o čemu se dodatno govori, a što do sada nije bio slučaj u postojećoj regulativi, jest “safety by design”, odnosno sigurnost ugrađena već u proizvod, na način da bi se teret ili obveza dokazivanja da se poštuju pravila o zaštiti maloljetnika prebacio na platformu.
Ali je li to moguće?
Ja mislim da je moguće jer smo do sada imali pomalo onaj model “uhvati me ako možeš”.
Kako bi se tehnologija tu postavila?
Tu radnu skupinu vodit će ministar Habijan. On će biti nadležan za ovaj dio koji se tiče kaznenopravnih i sigurnosnih pitanja te resora digitalizacije.
Tu su svakako i pravosuđe, policija i obrazovanje. Mi smo tu u onom dijelu u kojem govorimo o obrazovanju, medijskoj pismenosti i digitalnoj pismenosti. Dakle, taj “safety by design” ili ugrađena sigurnost obvezat će platforme da dokažu da će poštivati pravila o zaštiti maloljetnika. Dakle, nikako ovisnički sadržaj, sadržaj koji potiče nasilje i svi drugi oblici takvog sadržaja. Naravno, neizmjerno je važna uloga roditelja jer će se sve to moći zaobići ako roditelj uzme i da djetetu svoj uređaj. Ali uređaj koji će imati djeca neće moći pristupati takvim sadržajima.
To se odnosi i na društvene mreže, ali i na druge platforme za dijeljenje videosadržaja i slično.
Dobro, vidjet ćemo kako će to funkcionirati s platformama. Znamo koliki je teret i težina na platformama. Što je s negativnim komentarima? Vidjeli smo i ovdje stvarno zastrašujuće slučajeve.
Mi smo u okviru Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, pa smo to već ranije ugradili u naš zakon kada govorimo o mainstream medijima. Zapravo smo postavili ograničenja kada govorimo o komentarima.
Dakle, oni koji otvaraju prostor za komentare moraju osigurati registraciju. Međutim, i mi smo svjesni da najveći dio tih užasa, dezinformacija, govora mržnje, prijetnji i dubokih laži dolazi zapravo preko društvenih mreža. To ne stvaraju mediji, nego se vrlo često stvara na nama nepoznatim portalima, portalima nepoznatog vlasništva i slično, s kojih se onda vrlo brzo dijeli društvenim mrežama. Uvijek treba istaknuti da se dezinformacije, nažalost, dijele i prenose četiri puta brže od provjerenih i istinitih vijesti i to je svijet u kojem živimo.
Kako vi reagirate na takve komentare? Recimo, kada se vama upućuju negativni komentari, uvrede, omalovažavanja ili laži?
Na osobnoj razini, kao političarka, naravno da sam se morala na to naviknuti. Ja sam od prvog dana svog mandata izložena strašnim dezinformacijskim kampanjama, posebno od strane određenih populističkih i ekstremističkih, ja bih rekla, političkih opcija i to nije stalo.
Dakle, kao političar znate da morate u tom svijetu živjeti. Kao građanka ove zemlje ne mogu to prihvatiti, ne mogu se na to naviknuti i mislim da ne smijemo prestati tražiti način da se takva ponašanja suzbiju.
To je pitanje zdravlja našeg društva. To je pitanje uopće opstanka naših demokracija ako to dozvolimo. I nije čudo, moram to reći, da se ekstremne političke opcije jako bune na ideju da bi se regulirale društvene mreže.
Što ste vi pročitali o sebi?
Najgore je, naravno, kada dođu izravne prijetnje smrću, ali na druge komentare, kažem, naučite se s tim živjeti. Ja se trudim to ne čitati.
Imali ste baš prijetnje smrću?
Nažalost, da.
Jeste li to prijavili? Je li to bilo nedavno?
Kad ih je bilo, prijavila sam ih, da.
I kako je to završilo?
Kao i obično. Prijetnje su bile anonimne. Nije se moglo utvrditi od koga su došle. Nažalost, sva ta ponašanja koja vidimo na društvenim mrežama, ja uvijek kažem, to su vrlo glasne kukavice ili, možemo reći, junaci skriveni iza anonimnosti. To je svijet u kojem živimo.
Uvijek treba prijaviti. Svatko, jednako kao što trebamo uporno, ovdje govorimo o maloljetnicima, obrazovati djecu i mlade. To nije normalno. To se uvijek treba prijaviti. Uvijek se moraju javiti roditeljima, učiteljima, nekome se obratiti. Ako se suzbije na početku, onda su i posljedice manje.
Zato treba puno razgovarati s djecom i mladima, koristiti sve te edukacijske materijale za medijsku i digitalnu pismenost, opismenjavati mlade, naravno i roditelje i cijelo društvo, prenosi Danas.hr.
