Prijedlog pravilnika trenutačno je na javnom savjetovanju, koje traje do 19. listopada pa nove vrijednosti još nisu na snazi
Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) predložio je novi pravilnik kojim bi se promijenila, a u većini slučajeva i smanjila takozvana sigurnosna razlika. Riječ je o vrijednosti koja se zbog mogućih pogrešaka mjerenja, odnosno mjerne metode, oduzima od brzine koju zabilježi kamera ili drugi mjerni uređaj.
Prijedlog pravilnika trenutačno je u postupku javnog savjetovanja, koje traje do 19. listopada, pa predložene vrijednosti još nisu na snazi. Do eventualnog usvajanja novih pravila i dalje vrijede odredbe pravilnika iz 2020. godine.
Kao jedan od razloga za izmjene DZM navodi tehnološki napredak. Uređaji za mjerenje brzine danas su precizniji, dok na rezultate mjerenja sve manji utjecaj imaju pogreške povezane s načinom mjerenja i korištenjem opreme od strane operatera.
Zbog toga DZM predlaže smanjenje sigurnosnih razlika te njihovo prilagođavanje različitim vrstama mjerenja.
Danas se od 60 km/h odbija 10, a po novom pet
Prema važećem pravilniku, od izmjerene brzine do 50 km/h oduzimaju se 3 km/h. Za brzine od 51 do 100 km/h odbija se 10 km/h, dok se iznad 100 km/h oduzima 10 posto izmjerene brzine.
Novi prijedlog uvodi različite sigurnosne razlike ovisno o načinu mjerenja.
Kod stacionarnih mjerila brzine, što uključuje fiksna i mobilna mjerila, predložene su ove vrijednosti:
- 3 km/h za brzine do 50 km/h
- 5 km/h za brzine od 51 do 100 km/h
- 6 km/h za brzine od 101 do 120 km/h
- 7 km/h za brzine od 121 do 140 km/h
- 8 km/h za brzine od 141 do 160 km/h
- 9 km/h za brzine od 161 do 180 km/h
- 10 km/h za brzine od 181 do 200 km/h
Iznad 200 km/h sigurnosna razlika dalje raste za 1 km/h na svakih 20 km/h, do najviše 14 km/h za brzine veće od 260 km/h.
Što to znači u zoni 50?
Razlika između sadašnjih i predloženih pravila vidljiva je već kod manjih prekoračenja brzine. Primjerice, ako kamera u zoni ograničenja od 50 km/h izmjeri 60 km/h, prema postojećim pravilima od te se brzine oduzima 10 km/h, pa se kao mjerodavna brzina uzima 50 km/h.
Prema novom prijedlogu, od izmjerenih 60 km/h oduzimalo bi se 5 km/h, što znači da bi utvrđena brzina bila 55 km/h. U tom slučaju prekoračenje bi iznosilo 5 km/h, za što je u naselju predviđena novčana kazna od 30 eura.
Kod većeg prekoračenja razlika bi bila još izraženija.
Ako uređaj izmjeri 86 km/h tamo gdje je ograničenje 50 km/h, prema trenutačnim pravilima oduzima se 10 km/h. Tako se utvrđuje brzina od 76 km/h, odnosno prekoračenje od 26 km/h. Za prekoračenje veće od 20 do 30 km/h u naselju propisana je kazna od 130 eura.
Prema predloženim pravilima, od istih 86 km/h oduzimalo bi se 5 km/h, pa bi mjerodavna brzina iznosila 81 km/h. To znači da bi prekoračenje bilo 31 km/h, što ulazi u raspon veći od 30 do 50 km/h. Za takvo je prekoračenje propisana kazna od 390 do 920 eura.
Drugim riječima, pri istoj izmjerenoj brzini od 86 km/h, manja sigurnosna razlika mogla bi dovesti do toga da se prekršaj svrsta u drugi zakonski raspon novčane kazne.
Promjena i na autocesti
Razlika između postojećih i predloženih pravila primjetna je i pri višim brzinama. Prema aktualnom pravilniku, kada kamera na autocesti zabilježi 156 km/h, od izmjerene vrijednosti oduzima se 10 posto. To iznosi 15,6 km/h, a prema pravilima zaokruživanja odbitak se računa kao 16 km/h. Za utvrđivanje prekoračenja tako ostaje brzina od 140 km/h.
Prema novom prijedlogu, kod stacionarnog mjerenja za brzine između 141 i 160 km/h sigurnosna razlika bila bi 8 km/h. U slučaju izmjerenih 156 km/h, mjerodavna bi brzina stoga iznosila 148 km/h.
Ako je na autocesti ograničenje 130 km/h, to bi značilo prekoračenje od 18 km/h. Za vožnju iznad ograničenja za više od 10 do 30 km/h izvan naselja propisana je novčana kazna od 60 eura.
Pokretna mjerila imaju veće odbitke
Kod pokretnih mjerila brzine, odnosno uređaja ugrađenih u vozilo i namijenjenih mjerenju iz vozila u pokretu, predviđene su nešto veće sigurnosne razlike:
- 5 km/h za brzine do 50 km/h
- 7 km/h za brzine od 51 do 100 km/h
- 8 km/h za brzine od 101 do 120 km/h
- 10 km/h za brzine od 121 do 140 km/h
- 11 km/h za brzine od 141 do 160 km/h
- 13 km/h za brzine od 161 do 180 km/h
- 14 km/h za brzine od 181 do 200 km/h
Iznad 200 km/h odbitak se dalje povećava, do najviše 20 km/h za brzine veće od 260 km/h.
Posebna kategorija odnosi se na pokretna mjerila brzine za praćenje, kakva se koriste kada policijsko vozilo utvrđuje brzinu drugog vozila tijekom vožnje.
U tom slučaju sigurnosna razlika ovisila bi o duljini dionice na kojoj se vozilo prati:
- 10 km/h za dionice od 200 do 500 metara
- 8 km/h za dionice od 501 do 1000 metara
- 6 km/h za dionice dulje od 1000 metara.
Mijenjaju se i tehnički zahtjevi
Predložene izmjene pravilnika ne odnose se samo na sigurnosne razlike pri mjerenju brzine. DZM navodi da se njima mijenjaju i definicije te tehnički zahtjevi, uvode dodatni zahtjevi vezani uz softver koji je važan za mjeriteljske značajke uređaja, kao i zahtjevi za funkciju samoprovjere.
Preciznije bi se trebalo definirati i što sve mora sadržavati dokazna datoteka kojom se dokumentira utvrđeni prekršaj.
Prijedlog donosi i novu vrstu mjerila koja brzinu određuju analizom slike, odnosno uz pomoć jedne ili više foto- ili videokamera. Takvi uređaji pritom ne koriste radarsko ili lasersko zračenje niti senzore kakvi se primjenjuju kod drugih vrsta mjerila.
DZM ističe da su u novom pravilniku sigurnosne razlike prilagođene načinu mjerenja. Kako bi njihova primjena bila jednostavnija, izražavale bi se u apsolutnim vrijednostima, odnosno u kilometrima na sat, umjesto u postocima.
Novi pravilnik još nije stupio na snagu. Javna rasprava otvorena je do 19. listopada 2026., nakon čega se prijedlog prije donošenja još može izmijeniti. Do tada ostaju na snazi sigurnosne razlike propisane pravilnikom iz 2020. godine, piše Net.hr.
