Svečano otvorenje je u utorak, a već u petak ovdje bi se trebao igrati hrvatski vaterpolski superkup između Mladosti i Jadrana
Stabilna je, čista i obnovljiva, a ujedno predstavlja jednu od mogućih alternativa fosilnim gorivima.
Riječ je o geotermalnoj energiji, čiji potencijal u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno iskorišten. RTL Danas zato je posjetio prve geotermalne i energetski neovisne toplice koje se u Bjelovaru otvaraju već idućeg tjedna.
Najveća investicija grada
Počelo je duboko pod zemljom. Bušotinama, toplom vodom i idejom da se ono što Bjelovar ima pod nogama pretvori u najveću investiciju grada. Deset bazena i investicija vrijedna 42 milijuna eura.
“Jednostavno, Bjelovar ima ogromne količine tople vode, i mi smo odlučili upravo iskoristi tu činjenicu. Izbušili smo bušotinu 2018 godine, drugu 2024. Sjajne analize i nalazi, jedna ima 31 stupanj, druga bušotina 83 stupnja”, rekao je Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara.
Ideja je s vremenom rasla. A s njom i projekt. Sve do kompleksa koji želi spojiti turizam, sport i vlastitu proizvodnju energije.
“Ovo je kompleks koji je i što se vrijednosti radova tiče, što se zahtjevnosti tiče, jedan među najelitnijim projektima koja je firma radila”, rekao je Dragutin Hrg, voditelj gradilišta Termi Bjelovar.
Toplina vode postaje energija
Od jednog do drugog kraja proteže se 50 metara, što odgovara olimpijskim dimenzijama, a riječ je tek o jednom od ukupno deset bazena novog Wellovara. No ključna posebnost nije ono što se vidi, već ono što se nalazi ispod površine. Pronalaženje vode bio je tek prvi korak, dok je pravi izazov bio osmisliti kako njezinu energiju iskoristiti za kompleks ovakve veličine.
“Ova bušotina je izbušena 1920 godine, 505 metara je dubine, 31 stupanj je konstanta temperatura i ima protok 8 litara po sekundi. 8 litara u sekundi vam je praktički dovoljno da bi cijeli kompleks bio napajan s tom toplom vodom”, rekao je Zvonimir Žarec, direktor Termi Bjelovar.
Nitko se, naravno, neće kupati u vodi temperature 83 stupnja. Njezina se toplina ovdje pretvara u energiju.
Geotermalna energija koristila bi se iz dubine, dok bi se energija sa sunca koristila odozgo. Na taj način planiraju grijati i hladiti gotovo cijeli kompleks bez korištenja plina.
Velika ušteda na energiji
Na pitanje koliko se takvim sustavom može uštedjeti, Žarec odgovara da se radi o ogromnim računicama.
“Naprimjer ovakav jedan objekt kad bi bio upogonjen na plinske cijevi minimalan račun bi vam bio između milijun i 800 tisuća do dva milijuna i 300 tisuća eura godišnje”, rekao je Žarec.
Da se koristi plin, trošak bi, kaže Žarec, bio oko milijun i pol eura veći svake godine. Važna stavka za kompleks vrijedan 42 milijuna eura. Plin su, kaže, pronašli samo na jednom mjestu.
“Jedna je plinska cijev u zgradi. To je jedna od zanimljivosti i posebnosti naših. Znači jedina plinska cijev u samom objektu koja je praktički samo za potrebe restorana i kuhinje”, rekao je Žarec.
Aktivnosti za svih
Posjetitelji koji ovamo dođu s kupaćim kostimom imat će mnogo sadržaja na raspolaganju, bez potrebe da previše razmišljaju o energiji koja pokreće kompleks. Na raspolaganju je deset bazena, adrenalinski park i brojni drugi sadržaji. Za sportaše, ali i one koji se tako osjećaju, uz olimpijski bazen uređene su i dvije velike teretane.
Kompleks pritom nije zamišljen isključivo za rekreativce.
“Ja sam uvjeren da će ovo kroz godinu dana ovo postati nacionalni centar za razvoj vodenih sportova u Hrvatskoj”, rekao je Hrebak.
Prva velika potvrda takvih ambicija već je stigla. Bjelovar će iduće godine biti domaćin Europskog juniorskog prvenstva u plivanju. A to bi, čini se, trebao biti tek početak.
Svečano otvorenje u utorak
Za posjetitelje će kompleks vrata otvoriti tek sljedećeg tjedna. Svečano otvorenje zakazano je za utorak, a već u petak na bazenima bi se trebao održati hrvatski vaterpolski superkup između Mladosti i Jadrana.
Planovi za razvoj kompleksa tu ne staju. U njegovoj blizini već se razmatra i izgradnja hotela s približno 300 soba. Nakon završetka radova slijedi i ključni ispit – hoće li najveća pojedinačna investicija u Bjelovaru, koja se dijelom financira sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uspjeti privući dovoljan broj posjetitelja.
“Gledajte ovo su najveće toplice u Hrvatskoj i mi očekujemo oko 200 tisuća kupaća godišnje, nije veliki broj, ali neke toplice koje su puno manje od naših već imaju preko 400 tisuća”, rekao je Hrebak.
Pred Bjelovarom su velike ambicije, no tek će vrijeme pokazati mogu li se planovi iz projekta i dokumentacije ostvariti i u stvarnosti, prenosi Danas.hr.
