Najveći riječki park ove godine slavi veliki jubilej. Trsatski Park heroja obilježava 100. rođendan, a njegovoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti bila je posvećena i zelena tribina „Trsatski park – jučer, danas, sutra“, održana u sklopu ovogodišnjih Dana Mjesnog odbora Vojak
Posebnost Parka heroja nije samo u njegovoj veličini i stoljetnoj povijesti. Riječ je o prostoru koji je prije čitavog stoljeća zamišljen iznimno ambiciozno, u vrijeme kada je Rijeka imala nepunih 20 tisuća stanovnika.
„Možda je najzanimljivije da je to baš riječki park. Kad Grad Rijeka shvati 1926. da treba imati veliki park i sa nepunih 20 tisuća stanovnika odvoji 33 tisuće četvornih metara za park, zamislite tu relaciju“, istaknula je agronomkinja i krajobrazna arhitektica Dobrila Kraljić za Kanal Ri.
Park zamišljen prije 100 godina, a kao da je projektiran za današnje vrijeme
Park je uređen prema projektu arhitekta Zlatka Prikrila, a njegova koncepcija pokazala se iznenađujuće suvremenom. Upravo danas, kada se sve više govori o održivom upravljanju gradskim zelenim površinama, dolaze do izražaja rješenja primijenjena prije jednog stoljeća.
„Kad usporedite novouređeni park i zahtjeve novog parka, od navodnjavanja pa da ne pričam sve detalje, to je neusporedivo. Ovo je velika vrijednost“, naglasila je Kraljić.
Za Park heroja kaže kako nema obilježja strogo definiranog stilskog parka.
„Nema poruku nekog stilskog parka, ovakvog ili onakvog, nego da je to razvojni, razvojni primorski park.“
Njegova je velika prednost i odnos između onoga što pruža posjetiteljima i zahtjeva za održavanjem.
„U odnosu na ono što on pruža, minimalno je održavanje, a velika raskoš“, sažela je Kraljić.
U parku rastu 24 različite vrste stabala
Posebna pozornost posvećena je stablima u stoljetnom parku. Ona su pomno pregledana, a prema trenutačnom stanju uglavnom su u dobroj kondiciji.
Magistar urbanog šumarstva i arborikulture Fran Poštenjak istaknuo je kako je struktura stabala u parku vrlo dobra.
„Struktura samih stabala je dosta dobra. Imamo jednu trećinu zrele populacije, jednu trećinu mlađe populacije, a tu imamo i onu ključnu kategoriju, a to su starija i veteranska stabla koja moramo čuvati zbog bioraznolikosti i njihove uloge u ekosustavu“, kazao je Poštenjak.
Projekt inventarizacije stabala pokazao je da u Parku heroja rastu čak 24 različite vrste.
„Ono što je dobro, kompozicija vrsta je gotovo 40 posto crnogoričnih vrsta“, istaknuo je Poštenjak, dodajući kako takav odnos slijedi težnju da u parkovima bude nešto više od 30 posto njihova udjela u ukupnoj populaciji.
Posebnu pažnju zaslužuju veteranska stabla
U parku su zabilježeni i posebno vrijedni primjerci stabala kojima će u budućnosti trebati posvetiti dodatnu pažnju kako bi ih se sačuvalo što dulje.
„Zahtijevaju našu dodatnu pažnju, ne prevelike intervencije, ali čisto da se pogleda na koji način ih se može dugoročno održati u parku kako bi nastavili svoj životni ciklus prema starim i prastarim stablima, ako nam to dopuste, naravno, okoliš i klima“, objasnio je Poštenjak.
Stotinu godina nakon njegova nastanka, Trsatski Park heroja tako nije samo svjedok jednog stoljeća riječke povijesti nego i jedna od najvrjednijih zelenih oaza grada.
A ako vam treba predah od gradske vreve, teško je pronaći bolji povod za šetnju njegovim stazama od godine u kojoj najveći riječki park slavi svoj veliki 100. rođendan.
