‘Ukrajinci će imati vrlo gadnu zimu’, smatra profesor Barić
Robert Barić, profesor na Fakultetu političkih znanosti, gostovao je u nedjelju u emisiji RTL Danas, u kojoj je govorio o ratu u Ukrajini.
Odgovarajući na pitanje jesmo li još uvijek daleko od mira, Barić je rekao:
“Jako daleko. Ovaj rat nastavit će se bez obzira na sve. Ukrajina ne može popustiti, bez obzira na to što je čeka jako gadna zima. Ne radi se samo o pitanju pobjede u Ukrajini, nego to otvara korak za idući ruski plan.”
Barić je objasnio i koji je krajnji cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina.
“Pazite, krajnji cilj Putina i Rusije sada je ponovno izbaciti NATO iz Europe, ili ga napraviti neuspješnim savezom, vratiti srednju i istočnu Europu u interesnu zonu Rusije i napraviti europsku sigurnosnu garnituru koju će Rusija dominirati. To su krajnji ciljevi, od onog Medvedevljevog prijedloga nove europske sigurnosne arhitekture iz 2008./2009., pa do Putinovih zahtjeva krajem 2021. godine. Što se Amerike tiče, tu mu jako uspješno ide, međutim, sada treba razbiti Europu.”
Nešto se događa
Odgovarajući na pitanje hoće li rat završiti tek kada Vladimir Putin tako odluči ili je situacija ipak složenija, Barić je istaknuo da će borbe prestati tek kada ruska strana bude prisiljena na to.
“Rat će završiti kada ruska strana bude prisiljena stati. Zbog ekonomskih razloga, iscrpljenosti, mada će to biti formalno primirje, i mislim da možemo očekivati dugoročni zamrznuti sukob. Zadnje projekcije, i ruske i ukrajinske, kažu da će se rat nastaviti i u 2028. godine”, objašnjava Barić.
Profesor smatra da je takav razvoj događaja realan te ocjenjuje da se na bojištu trenutačno odvijaju posljednji pokušaji ruske vojske da ostvari svoje ciljeve.
“Mislim da je to realno, jer ovo su sada zadnji pokušaji. Sada je jasno da je Putin doživio vojni poraz u Donbasu. Ukrajinska operacija Vivaldi potpuno je slomila sjeverni krak njegove ofenzive, gdje je htio zaobići ukrajinske gradove-tvrđave, odsjeći ih i zauzeti najveći dio Donbasa, u nadi da će time prisiliti Ukrajinu na kapitulaciju. To nije uspjelo”, nastavlja naš sugovornik.
Govoreći o stanju na jugu Ukrajine, Barić ističe da ukrajinske snage postupno napreduju u Zaporižju. Posebno se osvrnuo na događanja u okolici Orihiva, gdje se, prema dostupnim informacijama, odvijaju zanimljivi vojni pomaci, iako ukrajinska strana o njima zasad vrlo malo govori.
“Na jugu, u Zaporižju, Ukrajinci isto polako napreduju. Prema zadnjim informacijama, kod Orihiva se događaju jako zanimljive stvari. Ukrajinci tu jako šute. Opseg operativne sigurnosti je fantastičan. Vidi se da se nešto događa se po vijestima koje daje ruski vojni blogeri, koji doslovno očajavaju. Isto tako, na mjestima gdje je bio najveći uspjeh, Konstantinovka, gdje su Rusi ipak uspjeli ući u 60 posto grada, ali on je u sivoj zoni, nešto se događa. Nagađa se da su Ukrajinci i tamo počeli protuudar i da je to dio operacije Vivaldi. Vidjet ćemo, u ovom trenutku, nema podataka. Ruske procjene navode da u najboljem slučaju ovo odgađa zauzimanja Donbasa – ako ga uopće i bude – za barem godinu dana”, dodaje profesor Barić.
Tko ima veće gubitke?
Barić se osvrnuo i na pitanje vojnih gubitaka te na to koja strana, Rusija ili Ukrajina, trpi veće posljedice u ljudstvu.
“Ukrajinci ne daju točno podatke, ali ruski gubici postaju sve veći i veći. Ne daju ni Rusi, ali tu ima od projekata koje rade BBC Russia i Mediazona, koji su na temelju javnih podataka došli do minimalno 250.000 mrtvih i ranjenih Rusa, a i sami kažu da je ta brojka vjerojatno nekoliko puta veća. U zadnjih godinu i pol dana, ruska javna uprava prestala je izdavati precizne podatke. Procjene su da su ruski gubici oko milijun vojnika, ili su možda već i prešli. Ukrajinske procjene za rujan, koje mnogi potvrđuju, kažu oko 46.000 mrtvih, ranjenih, nestalih i zarobljenih Rusa. To je pitanje koliko se može izdržati”, kaže Barić.
Govoreći o ruskim napadima na ukrajinsku infrastrukturu i nastojanjima da se naruši funkcioniranje države, Barić ističe da bi Ukrajinu mogla čekati iznimno teška zima. Unatoč tome, smatra da Ukrajinci nemaju drugog izbora nego nastaviti pružati otpor. Na to, prema njegovim riječima, upućuju i relevantna istraživanja javnog mišljenja provedena u Ukrajini.
“S druge strane,. Cilj ovih napada, ‘kada ne možemo na bojištu, idemo potpuno dovesti do prestanka funkcioniranja ukrajinske države’, što nije Ukrajinci će imati vrlo gadnu zimubaš tako jednostavno napraviti, ali bit će im jako hladna zima. Međutim, Ukrajinci nemaju izbora nego izdržati. To pokazuju i relevantna istraživanja javnog mnijenja u Ukrajini. Kijevski međunarodni institut za sociologiju daje najbolja, mislim da je zadnji put bilo da 56 posto Ukrajinaca kaže – nema nam izbora nego da se borimo.
Barić je govorio i o prilagodbi ukrajinske vojske te sve važnijoj ulozi besposadnih sustava na bojištu.
“Osvrnuo se i na stanje ukrajinske vojske. “Oni koriste dronove, odnosno besposadne sustave, ali oni ne mogu potpuno zamijeniti vojnike, to nije moguće. Oni nadopunjavaju vojnike, to sam sada vidjelo u upotrebi kopnenih dronova, koji su prvi put masovnije korišteni u operaciji Vivaldi. Oni su važni na taktičkoj, operativnoj, strateškoj razini. Na operativnoj razini vidi se da je ruska logistika na jugu potpuno poremećena. Mislim da Ukrajinci mjesečno uništavaju 700 transportnih vozila koje transportiraju gorivo. Važnije je ono što, kada su maknuli konačno Sirskog, koji je imao s pravom nadimak Mesar – Drapati je u kratkom vremenu reorganizirao zapovijedanje, sredio stvari, prestao s razbijanjem postrojbi. Dronovi su važni, oni su multiplikator snage, ali čak i upotreba dronove, na zamjenjuje u potpunosti topništvo, i ona Ukrajincima daje vremena. Kombinacija dronova i vojnika je rješenje, to Poljska vojska uvježbava još od prošle godine i druge vide da je to rješenje.
Stanje u SAD-u
Barić je komentirao i najnovije događaje povezane s ublažavanjem sankcija Rusiji te dogovor Trumpa i Putina o isporuci stotina tisuća litara dizela. Na pitanje može li taj dogovor pomoći američkom predsjedniku, Barić je odgovorio:
“Neće. I ova najnovija vijest, kao da su obje strane pristale na energetsko primirje, što je bilo iznenađenje u Kijevu i Moskvi. Naravno da će Zelenski reći da pristaju na to, ali da Rusija mora prvo obustaviti napade. Mislim da je Politico prije dan-dva objavio zadnja istraživanja koje kaže, bez obzira na to što se dogodilo – birači su se u Americi već čvrsto odlučili za međuizbore u Americi. Doslovno je komentar – da sada prestane rat u Iranu, da padne cijena dizela za jedan dolar, ovi izbori su manje-više odlučeni.”
Barić smatra da se Trump bombastičnim izjavama očajnički pokušava politički spasiti, ali sumnja da će dogovor o isporuci dizela imati znatniji učinak na američko gospodarstvo.
“Trump se očajnički nada da će tim bombastičnim izjavama nešto uraditi. Ovo tu, dizel deal, ovo što bi Putin isporučio da može, a pitanje je može li to ograničeno isporučiti, Americi je dovoljno za manje od tjedan dana. Ukupno gorivo koje bi isporučio nije ni za mjesec dana funkcioniranja američke ekonomije. To su osudili čak i republikanci i demokrati. Demokrati su bili izuzetno oštri, glavni demokratski senatori rekli su da je to izdaja Ukrajine, Europe, nacionalne sigurnosti SAD-a. Čak je i republikanski senator John Kennedy rekao da bi kupio dizel, ali ne od Rusije.
Prijeti li eskalacija?
Govoreći o hibridnom ratu protiv Europe, Barić je odgovorio na pitanje je li Vladimir Putin odustao od svih ograničenja u takvim djelovanjima.
“On je otpustio sve kočnice, počelo je u ljeto 2025. godine. Vidi da mu plan postepenog izbacivanja Amerike iz Europe funkcionira, to se nažalost događa. NATO se mora europeizirati, preuzeti obranu u kompletnosti, za to će nam trebati vremena. Kada je izgledalo u ljeto 2025. da će uspjeti vojno, onda je otpustio, a u jesen 2025., kada su počeli negativni trendovi, on je sada sve to otpustio. Do proljeća 2025. bili su više demonstracijski napadi. Sada imate – gađa se ukrajinska željeznička mreža, u Poljskoj se nastoji napraviti sabotaža Poljske željezničke mreže, uz granicu s Ukrajinom jer glavnina pomoći ide tamo.”
Barić očekuje daljnje zaoštravanje situacije. Pritom naglašava razliku između odgovora na već provedeni napad i odvraćanja kojim bi se protivnika unaprijed upozorilo na posljedice njegovih poteza.
“Očekujem eskalaciju, jer NATO može pružiti efikasnu…, ne Europska unija – ona može ojačati otpornost država. NATO reagira nakon incidenta s reakcijom, to nije odvraćanje. Odvraćanje je kad netko napravi, pokažeš mu što će biti cijena. To znači – tajne akcije, kibernetički napadi na rusku infrastrukturu, ono što su Norvežani napravili – zaplijenili ruski brod, jer je Rusija nezakonito uzela imovinu norveškoj tvrtki i izgubila međunarodnu arbitražu, zaustaviti flotu tankera u sjeni – Putin posebno želi da to prestane, a to rade Britanci i Francuzi. Puno je toga, toga nema i cijena hibridnih napada je nikakva za Rusiju i zato Putin eskalira. Ono što se svi boje – doći će do granice gdje će jedan hibridni napad izazvati ogromne ljudske i materijalne žrtve. Onda imate eskalaciju i morat će se odgovoriti i onda možemo ići u nekontroliranu eskalaciju kao što se događa u Perzijskom zaljevu”, zaključuje gost RTL-a Danas.
