„U narednih nekoliko godina možemo očekivati ozbiljan iskorak po pitanju komunalnih vezova, kao najvažnijeg zadatka naših županijskih lučkih uprava.“ Tom je porukom župan Ivica Lukanović na konferenciji za novinare u sjedištu Županije otvorio priču o jednom od dugogodišnjih problema stanovnika kvarnerskog priobalja i otoka, ali i o investicijskom ciklusu, kojim se to želi znatno smanjiti do kraja mandata. Osam županijskih lučkih uprava upravlja sa 102 luke otvorene za javni promet, u kojima je ove godine 10.499 komunalnih i 2.379 nautičkih vezova. Samo u prvoj godini mandata broj komunalnih vezova povećan je za približno 300, no potražnja je i dalje znatno veća od raspoloživih kapaciteta.
Na dan 1. listopada evidentirano je 7.120 zahtjeva za komunalni vez. Taj podatak, međutim, ne znači da toliko ljudi stvarno čeka jer ista osoba može predati zahtjev u više luka. Nakon objedinjavanja podataka svih lučkih uprava procjena je da je riječ o približno 3.260 osoba, a najdulje su liste na području Bakra, Kraljevice i Kostrene te na crikveničkoj rivijeri.
Upravo je objedinjavanje tih podataka Lukanović izdvojio kao važan pomak. Po prvi put formirana je zajednička lista za svih osam županijskih lučkih uprava, koja bi uskoro trebala biti i javno dostupna. Time se, rekao je, više ne govori samo o općem nedostatku vezova, nego se puno preciznije zna gdje je pritisak najveći i prema tome se mogu usmjeravati novac i projekti.
„Krenuli smo u sistematizaciju problema koji se desetljećima vuče. Sada imamo jasniju sliku koliko ljudi stvarno čeka i gdje su potrebe najveće. To nas motivira da dignemo ljestvicu i napravimo ozbiljan iskorak do kraja mandata“, istaknuo je Lukanović.
Iza takve najave već stoji značajan investicijski ciklus. Samo iz županijskog proračuna lučkim upravama ove je godine raspoređeno 3,495 milijuna eura. Prvom raspodjelom osigurano je 2,1 milijun eura za 52 projekta, početkom listopada još 595 tisuća eura za 13 projekata šest lučkih uprava, dok je rebalansom iz rujna dodatnih 800 tisuća eura usmjereno u rekonstrukciju luke Vela Jana na Krku i nabavu te postavljanje valobrana u luci Bakar.
No najveći zahvati odvijaju se kroz europske projekte, što je predstavila pročelnica UO za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić. Radovi su u tijeku u Martinšćici, Krku, Novom Vinodolskom i Rabu. Rekonstrukcija luke Krk ugovorena je na gotovo 18 milijuna eura, u Martinšćici i Novom Vinodolskom riječ je o investicijama od približno deset milijuna eura, dok je početkom listopada u posao uveden i izvođač na rekonstrukciji luke Rab vrijednoj 11,1 milijun eura. Dogradnja luke Ika i izgradnja luke Omorika su u postupku javne nabave. Pročelnica Linčić Mužić je naglasila da se paralelno s gradnjom sadašnjih projekata već priprema novi ciklus. „Imamo šest velikih EU projekata koji su danas u provedbi ili postupku nabave, vrijednih gotovo 67 milijuna eura, a oni će donijeti 492 nova komunalna veza. Istodobno imamo sedam potpuno spremnih projekata za novu europsku omotnicu, što znači da su za njih odrađeni potrebni akti, studije i dokumentacija i spremni smo za prijavu čim se otvore mogućnosti financiranja“, istaknula je Linčić Mužić.
Vrijednost tih sedam pripremljenih projekata procjenjuje se na oko 76 milijuna eura. Najveći među njima je bazen Žurkovo u Kostreni, vrijedan oko 17,3 milijuna eura, koji bi trebao donijeti 270 novih vezova. Slijede Črni mul u Crikvenici s planirana 123 nova komunalna veza, zahvati u Malinskoj koji stvaraju preduvjete za dodatnih 190 vezova te novi lukobran i betonska pasarela u Vrbniku. Spremni su i projekti na Susku i u Valunu te rekonstrukcija operativnog gata ribarske luke Voz, dok se paralelno projektiraju daljnji zahvati na Rabu, Malom Lošinju, u Mošćeničkoj Dragi i Lovranu.
Veliki projekti, međutim, samo su jedan dio plana. Lukanović se osvrnuo i na pitanje odnosa uloženog novca i broja novih vezova. Kod velikih rekonstrukcija, koje uz same vezove uključuju zaštitu akvatorija i potpuno uređenje luka, ulaganje po jednom vezu može biti vrlo visoko. Zato je s ravnateljima lučkih uprava dogovoreno pronaći lokacije na kojima se suvremenim tehničkim rješenjima, uz poštivanje sigurnosti i prostornih uvjeta, može s manjom investicijom osigurati veći broj vezova.
„Ne možemo svaki problem rješavati samo velikim projektima. Tamo gdje imamo prirodno zaštićen prostor i gdje uvjeti to dopuštaju, moramo biti dovoljno inventivni da s manje novca dobijemo više. Upravo smo to tražili od naših lučkih uprava i već smo dobili nekoliko vrlo zanimljivih prijedloga“, rekao je Lukanović.
Jedan od takvih prostora je Bakarski zaljev. U suradnji s Gradom Bakrom kroz prostorno-planske izmjene razmatra se mogućnost povećanja kapaciteta, a procjena je da bi se moglo otvoriti prostor za oko 240 dodatnih vezova uz znatno manju investiciju od one koju zahtijevaju veliki infrastrukturni zahvati. Županija će za takve projekte tražiti i nacionalne izvore financiranja kako bi vlastita sredstva mogla usmjeravati u nove lokacije i projekte.
Sljedeći korak već je ugrađen i u pripreme Proračuna za 2027. godinu. Županijskoj skupštini predložit će se tri projekta ukupne vrijednosti 4,3 milijuna eura, kojima će se obnoviti 381 postojeći vez i stvoriti 187 novih komunalnih vezova. Riječ je o zahvatima u Bakru, Jadranovu te bazenu Poljana – Runjica u Malom Lošinju.
Sve pojedinačne investicije na kraju se slijevaju u jedan cilj mandata. 2025. godine županijske luke imale su 10.192 komunalna veza, a do kraja 2029. cilj je doći do njih 12.992 što je povećanje od 2.800 vezova ili gotovo 30 posto. Broj nautičkih vezova trebao bi istodobno porasti s 2.346 na 2.870, odnosno za više od 500. Kao konkretan cilj Županija je postavila rješavanje 70 posto današnjih zahtjeva za komunalnim vezovima. „Važno je brinuti o našem stanovništvu i komunalnim vezovima, ali moramo znati i da smo turistička regija okrenuta moru pa su nam važni i nautički kapaciteti. Ono što želimo pokazati jest da se županijskim lukama bavimo sustavno i da u sljedećih nekoliko godina možemo napraviti ozbiljan pomak“, zaključio je Lukanović.
Na novinarsko pitanje o statusu Mrtvog kanala pročelnica Izabela Linčić Mužić pojasnila je kako prema važećem Prostornom planu Grada Rijeke i obuhvatu lučkog područja luci pripada isključivo morski dio.
Takva situacija otežava normalno funkcioniranje luke jer u njezinu obuhvatu nema kopnene infrastrukture potrebne za sadržaje poput izvlačnog platoa te dizalice za podizanje i spuštanje brodica. To je ujedno problem i kod izrade studije opravdanosti za dodjelu koncesije jer budući koncesionar nema odgovarajući prostor u koji bi mogao ulagati. Upravni odjel krajem kolovoza zaprimio je novo pismo inicijative u kojem su predložena drukčija, dijelom inovativna rješenja bez uključivanja dodatnog kopnenog dijela. Budući da je usklađenost s prostornim planom jedan od preduvjeta za nastavak postupka, Županija je od Grada Rijeke zatražila očitovanje o predloženim rješenjima. Nakon odgovora Grada bit će poznati daljnji koraci vezani uz moguću koncesiju.
Na pitanje bi li Primorsko-goranska županija mogla iskoristiti pravo prvokupa Teatra Fenice ako ga ne kupi Grad Rijeka, župan Ivica Lukanović rekao je kako je riječ o vrlo svježoj temi o kojoj u ovom trenutku nije moguće dati konkretan odgovor.
„Pravo prvokupa prvo ima Grad Rijeka i treba vidjeti što će Grad odlučiti. Nakon toga možemo otvoriti pitanje koje su mogućnosti i postoje li potrebe zbog kojih bi se Županija uključila“, rekao je Lukanović.
Podsjetio je kako je zadovoljavanje javnih potreba u kulturi prvenstveno u nadležnosti gradova i općina, dok Županija eventualno uključivanje mora razmatrati kroz vlastite nadležnosti i potrebe, među kojima je i obrazovanje.
Govoreći o mogućnosti izgradnje energane i budućnosti sustava gospodarenja otpadom, Lukanović je istaknuo kako postojeće stanje dugoročno nije održivo te da o mogućim rješenjima treba otvoriti ozbiljnu stručnu raspravu.
„Treba li razmotriti energanu? Svakako treba. Hoće li rješenje na kraju biti energana ili neki drugi način zbrinjavanja otpada, to bih prepustio stručnjacima“, rekao je župan.
Podsjetio je da se na Marišćini danas proizvodi gorivo iz otpada koje se potom uz dodatni trošak odvozi u Sloveniju, gdje se koristi za proizvodnju električne i toplinske energije.
„Ne bih volio da se politizira ni ono što govori gradonačelnica niti ovo što ja govorim. Neka struka kaže svoje, a onda na temelju toga treba otvoriti ozbiljnu političku raspravu i donijeti odluke“, poručio je Lukanović. Naglasio je pritom da zaštita prirode mora biti jedan od temeljnih kriterija svakog budućeg rješenja, ali i da ignoriranje pitanja otpada dugoročno nije odgovoran pristup.
Prezentaciju s današnje konferencije možete preuzeti na poveznici.
