Županijska skupština Primorsko-goranske županije nastavila je danas 13. sjednicu, prekinutu prošlog tjedna zbog nedostatka kvoruma. Vijećnici su nastavili rad od desete točke dnevnog reda i do kraja sjednice prihvatili sve preostale prijedloge.
Prva na redu bila je odluka o rasporedu preostalih proračunskih sredstava Kanalu Ri za pokriće dijela akumuliranog prenesenog gubitka iznad visine temeljnog kapitala. Odluka je prihvaćena s 19 glasova za i tri suzdržana.
U nastavku su vijećnici podržali i promjenu naziva Thalassotherapije, izmjene pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave te izmjene odluke o osnivanju Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije. Prihvaćena je i dopuna Plana savjetovanja tijela Primorsko-goranske županije s javnošću u 2026. godini.
Izglasane su i četvrte izmjene i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom PGŽ-a za razdoblje od 2024. do 2028. godine te odluke u postupku davanja koncesije za izgradnju i gospodarsko korištenje nautičkog sidrišta u uvali Jadršćica na Punti Križa, na području Grada Malog Lošinja.
Opširnija rasprava razvila se uz Deklaraciju o hrvatskom prostoru Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske. Dokument, donesen 2023. godine, nema snagu zakonskog ili podzakonskog akta, ali upozorava na potrebu odgovornijeg upravljanja prostorom, zaštitu pomorskog, vodnog i poljoprivrednog javnog dobra, problem bespravne gradnje, pritisak masovne izgradnje te pitanje priuštivog stanovanja, posebno izraženo u priobalju i na otocima.
Deklaraciju je vijećnicima uvodno predstavio pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sanjin Vranković, naglasivši da se odnos prema prostoru više ne može promatrati samo kao pitanje prostornog planiranja.
„Prostor nije običan resurs, već temelj identiteta, kvalitete života i budućnosti. Danas svjedočimo snažnim pritiscima na obalu, otoke, poljoprivredno zemljište i prirodne resurse, a gradovi i mjesta nisu samo prostor tržišne vrijednosti, nego prostor u kojem žive naše zajednice“, istaknuo je Vranković. Govoreći o procesima gentrifikacije, turistifikacije i sve snažnijem pritisku na prostor, posebno je naglasio upravo ulogu lokalnih zajednica. Deklaraciju je opisao kao poziv da se odnos prema prostoru ponovno preispita, ne samo među arhitektima i planerima, već i u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, znanstvenoj zajednici i društvu u cjelini. Jedan od njezinih dugoročnih ciljeva je i otvaranje rasprave o tome da prostor dobije snažniju zaštitu i na ustavnoj razini.
U ime Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske vijećnicima se obratio Bojan Bilić, naglasivši kako Deklaracija nije zamišljena kao dokument koji propisuje konkretne urbanističke parametre, nego kao širi poziv na razvoj kulture prostora.
„Bitno je da o prostoru razgovaramo, da osvijestimo cijelu zajednicu i da to počnemo raditi na svim razinama društva. Deklaracija je manifest i poziv svima nama da prostoru damo značaj kakav treba imati“, rekao je Bilić. Posebno je istaknuo rad s djecom i mladima te potrebu da se svijest o vrijednosti prostora razvija od najranije dobi. Rasprava vijećnika proširila je temu na aktualne pritiske s kojima se suočavaju različiti dijelovi Županije. Govorilo se o novom Zakonu o prostornom uređenju i odnosu državne, regionalne i lokalne razine u odlučivanju o prostoru, rastu cijena nekretnina i priuštivosti stanovanja, turističkoj i apartmanskoj izgradnji te potrebi da lokalno stanovništvo ostane u središtu budućeg razvoja.
Kao primjeri spominjani su Opatija, gdje se rast broja novih građevina istodobno odvija uz smanjivanje broja stalnih stanovnika, ali i Gorski kotar, u kojem su posljednjih godina snažno porasle cijene nekretnina i pritisak nove gradnje. U raspravi je više puta naglašeno da zaštita prostora ne može biti odvojena od ljudi koji u njemu žive, kao ni od pitanja dostupnog stanovanja, lokalnog gospodarstva i kvalitete života.
Predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić istaknuo je kako prihvaćanje Deklaracije šalje poruku o prostoru koji se želi ostaviti budućim generacijama.
„Urbani prostor bez ljudi nije prostor kakav želimo. Ova Deklaracija treba biti putokaz i sredinama koje se danas suočavaju s najvećim pritiscima, a poruka regionalnog parlamenta govori kakav prostor na Kvarneru i u Gorskom kotaru želimo imati i ostaviti iza sebe“, rekao je Boras Mandić. Deklaracija je nakon rasprave prihvaćena, čime se Primorsko-goranska županija pridružila sredinama koje su ovaj dokument već podržale kao poziv na snažniju zaštitu prostora i odgovornije prostorno planiranje. Prihvaćanjem i preostalih točaka dnevnog reda završena je 13. sjednica Županijske skupštine.
