Broj prijavljenih slučajeva salmonele na području Primorsko-goranske županije u kratkom se razdoblju utrostručio, a dodatnu zabrinutost izazvala je vijest o kontaminiranim cherry rajčicama iz Italije koje su završile i u restoranima na području Istre i Kvarnera.
Iako povezanost oboljelih s tim rajčicama zasad nije potvrđena, stručnjaci upozoravaju da se opasna bakterija ne skriva samo u jajima i mesu, nego i u voću i povrću koje svakodnevno konzumiramo.
Salmonela se najčešće povezuje s nedovoljno termički obrađenom piletinom, jajima i drugim namirnicama životinjskog podrijetla. Međutim, slučaj cherry rajčica sa Sicilije pokazuje da izvor zaraze mogu biti i namirnice koje smatramo zdravima i sigurnima, osobito ako ih jedemo sirove.
Prema informacijama RTL-a, sporne rajčice prodavale su se u supermarketu u Trstu, a dospjele su i do pojedinih restorana u Istri i na Kvarneru. U Italiji je zabilježeno 130 slučajeva zaraze povezanih sa sicilijanskim cherry rajčicama.
Na Kvarneru trostruko više prijava zaraze
Istodobno je na području Primorsko-goranske županije zabilježen trostruki porast broja prijava salmonele u odnosu na uobičajeno stanje.
Epidemiolozi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije istražuju moguće izvore zaraze, no zasad nema potvrde da su oboljeli konzumirali sporne talijanske rajčice.
„Danas smo dobili još nešto prijava i naredne dane ćemo obrađivati ljude, radit ćemo anketu, obrade vidjeti gdje su jeli, što su jeli. Pokušati otkriti neke zajedničke poveznice“, izjavila je za RTL epidemiologinja Andrea Petaros Šuran.
Kako salmonela dospijeva na rajčice i drugo povrće?
Jedan od mogućih uzroka kontaminacije talijanskih rajčica jest voda korištena za navodnjavanje tijekom uzgoja.
Dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu Verica Dragović-Uzelac objašnjava da do onečišćenja namirnica može doći već na poljoprivrednim površinama.
„To je vrlo često već u samom periodu uzgoja sirovine. To se može dogoditi od sustava navodnjavanja, najčešće to mogu biti neke podzemne vode koje su kontaminirane fekalijama – bilo životinjskog bilo ljudskog podrijetla“, pojasnila je Dragović-Uzelac.
Takvim načinom kontaminacije bakterije mogu dospjeti i na druge vrste povrća i voća, uključujući krastavce, dinje, špinat, blitvu i zelenu salatu.
Poseban problem predstavljaju namirnice koje se prije konzumacije ne kuhaju niti na drugi način termički obrađuju.
Zašto je lisnato povrće posebno osjetljivo?
Stručnjaci upozoravaju da je lisnato povrće zbog svoje strukture i načina uzgoja posebno izloženo mogućnosti kontaminacije.
„Kod salata, kod lisnatog povrća je mogućnost kontaminacije nekako možda malo i veća iz razloga što salata, blitva i špinat imaju dosta veliku aktivnu površinu zbog lista, rastu u zemlji pa već tu postoji mogućnost kontaminacije“, istaknula je Dragović-Uzelac.
Velika površina listova i neposredan kontakt s tlom povećavaju mogućnost da se na povrću zadrže mikroorganizmi.
Zato je posebno važno temeljito prati povrće koje se konzumira sirovo, uključujući salate koje se prodaju kao prethodno oprane.
Koji su simptomi zaraze salmonelom?
Simptomi salmoneloze mogu se pojaviti već nekoliko sati nakon konzumacije kontaminirane hrane, ali i nekoliko dana poslije.
Najčešći znakovi infekcije su proljev, mučnina, povraćanje, povišena tjelesna temperatura, glavobolja i opća slabost.
Infektologinja Mirjana Balen Topić iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ upozorava da bolest može imati različitu težinu.
„Bolest može biti blažih i težih oblika, no salmoneloze su obično praćene s dosta povraćanja i proljeva i visokom temperaturom koja može dosta iscrpiti čovjeka i dovesti do dehidracije“, objasnila je.
Većina oboljelih oporavi se bez posebnog liječenja tijekom nekoliko dana, no u težim slučajevima infekcija može izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući sepsu. Takvi su ishodi, srećom, rijetki.
Epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Iva Pem Novosel naglašava važnost nadoknade izgubljene tekućine.
„Najčešće prolazi spontano uz simptomatsku terapiju, a to znači da osobe trebaju dobru rehidraciju, znači dovoljno uzimanja tekućine i elektrolita je najvažnije“, istaknula je.
Kod izraženih simptoma, znakova dehidracije ili pogoršanja zdravstvenog stanja potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Kako se zaštititi od salmonele?
Jedna od najvažnijih mjera zaštite jest pravilna higijena tijekom pripreme hrane.
Osim redovitog pranja ruku, potrebno je održavati čistima kuhinjske površine, pribor i posuđe te spriječiti dodir sirovog mesa i jaja s namirnicama koje se konzumiraju bez termičke obrade.
„Vrlo je važno tijekom pripreme hrane izbjeći tzv. križnu kontaminaciju. Razdvojiti sirove namirnice jedne od drugih. Sirovo meso i sirova jaja ne miješati s povrćem“, upozorila je Pem Novosel.
Voće i povrće potrebno je temeljito oprati pod tekućom vodom, dok meso treba dovoljno dugo termički obrađivati.
Infektologinja Mirjana Balen Topić posebno je upozorila na opasnost od bakterija na sirovim namirnicama.
„A ono što se jede sirovo mora se dobro prati pod tekućom vodom ili ako se radi o salatama – zgodno je da se salate što više zakisele jer kiselost ubija bakterije, što ne činimo kod rajčica pa je rajčica dosta zgodna za prijenos bakterije“, rekla je.
Ipak, važno je naglasiti da dodavanje octa ili limunova soka nije pouzdana zamjena za pravilno pranje i sigurnu pripremu hrane te ne jamči uklanjanje salmonele.
Slučaj kontaminiranih rajčica još je jedan podsjetnik da se bakterije koje uzrokuju crijevne infekcije mogu pronaći i na namirnicama koje na prvi pogled djeluju potpuno bezopasno.
Dok epidemiolozi na Kvarneru nastavljaju istraživati uzroke povećanog broja oboljelih, stručnjaci poručuju da su pravilna higijena, pažljiva priprema hrane i pravodobno prepoznavanje simptoma najbolji načini smanjivanja rizika od zaraze, piše Net.hr
