Na dnevnom redu su i prijedlog programa potpore za ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i/ili uljarice u RH te potpore za očuvanje proizvodnje mlijeka na području zona ograničenja zbog izbijanja kuge malih preživača
Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade održanoj u srijedu govorio je o deset godina rada svoje Vlade, neuspjelom pokušaju oporbe da mu izglasa nepovjerenje te slučaju nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću. Pritom je odbacio odgovornost Vlade za taj slučaj, ustvrdio da građanima ne prijeti konkretna zdravstvena opasnost i najavio nastavak sanacije odlagališta.
Osvrćući se na desetljeće provedeno na čelu Vlade, Plenković je naglasio da su nastojali očuvati stabilnost i sigurnost Hrvatske unatoč brojnim izazovima i promjenjivim okolnostima.
„Kroz sve izazove na vjerodostojan način učinili smo napore da Hrvatska bude sigurna u svim aspektima, od obrambenog, pa onda, naravno, i otporna na sve vojne šokove i krize, osobito energetske i ekonomske izazove“, rekao je premijer, zahvalivši svima koji su svojim radom pridonijeli djelovanju Vlade.
Plenković: Ovo je 43. neuspjeli pokušaj oporbe
Osvrnuo se i na inicijativu oporbe za izglasavanje nepovjerenja Vladi, odnosno njemu kao predsjedniku Vlade. Ocijenio je da je riječ o još jednom pokušaju destabilizacije parlamentarne većine.
„Bio je to 43. po redu neuspjeli pokušaj oporbe“, rekao je Plenković, dodajući da očekuje kako će inicijativa biti odbačena na glasovanju.
Prema njegovim riječima, oporba kontinuirano pokušava destabilizirati Vladu, ali u tome nije uspjela.
„Nisu nijednom u tome uspjeli, niti će uspjeti do kraja našeg trećeg mandata i to se jučer vidjelo“, poručio je.
Kritizirao je i izlazak oporbenih zastupnika iz sabornice tijekom rasprave o godišnjem izvješću predsjednika Vlade. Takav je potez ocijenio nepoštovanjem prema Vladi, parlamentarnoj većini, Hrvatskom saboru i biračima.
Nema političke odgovornosti Vlade za slučaj Gospić’
Najveći dio svojeg obraćanja Plenković je posvetio slučaju nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću. Istaknuo je da je riječ o ozbiljnom problemu koji može predstavljati prijetnju okolišu, ali je pritom naglasio kako treba razlikovati zakonitost odlagališta od nezakonitih aktivnosti koje su se na toj lokaciji odvijale.
„Cijela tema, naravno, predstavlja problem, predstavlja potencijalnu opasnost, predstavlja flagrantan primjer nezakonitog odlaganja opasnog otpada“, rekao je premijer.
Objasnio je da je odlagalište bilo zakonito na temelju odluka županijske vlasti, dok su, kako tvrdi, pojedinci neovlaštenim aktivnostima i kaznenim djelima protiv okoliša nastojali ostvariti osobnu financijsku korist.
„Taj proces i odgovornost tih ljudi utvrdit će se u kaznenom postupku. Riječ je o 19 fizičkih osoba i sedam pravnih osoba“, istaknuo je Plenković. Pritom je pohvalio djelovanje državnog odvjetništva, USKOK-a i policije, kao i međunarodnu suradnju tijekom istrage.
Premijer je odbacio i optužbe oporbe da Vlada snosi političku odgovornost za slučaj.
„Ovdje političke odgovornosti, kako je nastoji nametnuti oporba, jednostavno u pogledu odgovornosti Vlade nema, niti je može biti“, poručio je.
Plenković: ‘Nema zdravstvene ugroze za građane’
Plenković je također poručio da stanovnicima Gospića ne prijeti konkretna opasnost za zdravlje. Pritom se pozvao na rezultate provedenih mjerenja, prema kojima je voda iz javnog vodoopskrbnog sustava u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji zdravstveno ispravna.
„Intenzivnim mjerenjima utvrđeno je da je voda u sustavu javne vodoopskrbe i Gospića i Ličko-senjske županije u potpunosti ispravna za piće. Dakle, stvarnog problema u smislu kvalitete vode nema“, rekao je.
Prema podacima na koje se pozvao, i izmjerene vrijednosti kvalitete zraka u Gospiću usporedive su s onima na Zavižanu.
Premijer je kritizirao i medijsko izvještavanje o ovom slučaju. Upozorio je da su tvrdnje o otrovanoj Lici negativno utjecale na poljoprivrednike, poduzetnike i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a mogle bi naštetiti i turističkom ugledu tog područja.
„Samo netko jako zlonamjeran može dva mjeseca voditi kampanju o otrovanoj Lici i na taj način odvraćati turiste da je posjećuju“, izjavio je.
Sanacija odlagališta se nastavlja
Govoreći o daljnjim koracima, Plenković je izvijestio da je održan sastanak sa Znanstvenim savjetom za Gospić, na kojem je analiziran plan sanacije zakopanog otpada. Zahvalio je ministrici Vučković i članovima Savjeta na njihovu doprinosu.
Prema njegovim riječima, zbrinjavanje neopasnog otpada je u tijeku, a slijedi rješavanje rasutog i opasnog otpada te nastavak aktivnosti vezanih uz zakopani otpad. Najavio je i prekrivanje odlagališta, uzimajući u obzir vremenske uvjete koji dolaze.
Zaključno je poručio da Vlada ostaje usmjerena na rješavanje problema te da se kazneni postupak vodi svojim tijekom.
„U svakom slučaju, Vlada ostaje predana rješenju problema, kazneni postupak ide svojim tijekom, stvarna zdravstvena ugroza se nije dogodila, a sanacija će biti riješena i rješava je, naravno, Vlada, a ne oporba“, zaključio je Plenković.
O kreditnom rejtingu
U uvodnom obraćanju premijer se osvrnuo i na potvrdu kreditnog rejtinga Hrvatske, istaknuvši kako se slika zemlje koju prikazuje oporba razlikuje od ocjena međunarodnih agencija za kreditni rejting.
„Mi smo u zadnjih sedam godina za šest stupnjeva podigli kreditni rejting Hrvatske. On je već dugo na investicijskoj razini“, rekao je premijer.
Podsjetio je da je, nakon agencija Standard & Poor’s i Fitch, i Moody’s potvrdio Hrvatskoj kreditni rejting A3 sa stabilnim izgledima. Kako je naglasio, takve ocjene pokazuju da međunarodne agencije prepoznaju provedene reforme, mjere usmjerene na očuvanje životnog standarda građana i potporu gospodarstvu, stabilnost institucija te odgovorno upravljanje javnim financijama. Govoreći o daljnjim koracima, najavio je raspravu o rebalansu državnog proračuna. Prijedlog će se najprije razmatrati na saborskim odborima, nakon čega slijedi rasprava na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora.
Vlada ponovno intervenirala u cijene goriva
Govoreći o cijenama goriva, Plenković je izvijestio da je Vlada ponovno intervenirala kako bi ublažila njihov rast, odnosno održala cijene nižima od tržišnih.
„S obzirom na situaciju na burzama, gorivo je uglavnom ostalo na istoj razini, s tim da je dizel donekle pojeftinio zahvaljujući našim mjerama“, istaknuo je.
Prema premijerovim riječima, plavi dizel je desetak centi jeftiniji od tržišne cijene, eurosuper dvadesetak centi, a eurodizel tridesetak centi.
Prosječna mirovina s dodatkom iznosi 780 eura
Među temama o kojima je premijer govorio bio je i položaj umirovljenika. Plenković je izvijestio da je održana sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, na kojoj su razmotrene dosadašnje mjere i mogućnosti dodatnog povećanja mirovinskih primanja. Prema njegovim riječima, prosječna mirovina u Hrvatskoj, zajedno s godišnjim dodatkom, trenutačno iznosi 780 eura.
Vlada razmatra i mogućnost da do kraja godine iskoristi preostali fiskalni prostor za povećanje godišnjeg dodatka umirovljenicima.
„Jedan euro više u godišnjem dodatku znači dodatnih 37 milijuna eura u državnom proračunu“, rekao je Plenković. Izrazio je pritom uvjerenje da bi povećanje moglo biti provedeno do kraja godine, uz isplatu dodatka u prosincu. Premijer je ponovno istaknuo i cilj Vlade da prosječna mirovina, uključujući godišnji dodatak, do sredine 2028. godine dosegne približno 800 eura.
Priprema se novi Zakon o pravima starijih osoba
Plenković je posebno istaknuo izradu novog Zakona o pravima starijih osoba, zahvalivši ministru Ružiću i njegovim suradnicima na radu na zakonskom prijedlogu.
„Takav zakon Hrvatska još u svom pravnom sustavu nije imala“, poručio je premijer, dodajući da se pri njegovoj izradi koriste i određena međunarodna rješenja.
Izrazio je uvjerenje da će novi zakonski okvir biti koristan za starije osobe u Hrvatskoj.
Govoreći o međunarodnim aktivnostima, Plenković je najavio skorašnji sastanak Europskog vijeća, na kojem će se među ključnim temama naći višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Nakon što je Irska predstavila novi prijedlog za pregovore, slijede dodatni razgovori o ukupnoj visini europskog proračuna i raspodjeli novca na različite prioritete Unije. Premijer je istaknuo da će Hrvatska i dalje zastupati interese svojih poljoprivrednika i regija te se zalagati za ravnomjeran razvoj svih dijelova zemlje. Osim tradicionalnih područja financiranja, Hrvatska će podržavati i ulaganja u nove prioritete, među kojima su suzbijanje nezakonitih migracija, gospodarski razvoj, nove tehnologije, umjetna inteligencija i inovacije.
Kako je zaključio Plenković, cilj je osigurati hrvatskom gospodarstvu i društvu što brže približavanje razini razvijenijih članica Europske unije, prenosi Danas.hr.
