Glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca Ivana Bilušić Kujundžić objasnila je zašto se podaci policije i sudova razlikuju, poručila da se krivnja ne može utvrđivati samo na temelju prijava te upozorila na ozbiljan problem nedostatka sudskih zapisničara
Policija i dalje traga za još 9 huligana iz Splita zbog sumnji na javno poticanje na nasilje i mržnju na dan održavanja nogometne utakmice Hajduk – Ajax. Petorici je određen istražni zatvor. Dok Hrvatska udruga sudaca proziva ministra Božinovića za paušalno kritiziranje sudova – on uzvraća da je i ovdje riječ o multi-recidivistima čija djela nisu bezazlena.
O kažnjavanju počinitelja i odgovornosti pravosuđa RTL je razgovarao s Ivanom Bilušić Kujundžić, glasnogovornicom Udruge hrvatskih sudaca.
Bilušić Kujundžić istaknula je kako su snimke nasilja i nedopustivog ponašanja na ulicama Splita opravdano uznemirile građane, ali i same suce. Poručila je da i pravosuđe želi da institucije reagiraju brzo i učinkovito, no naglasila je kako se odgovornost sudova mora promatrati u okviru zakonskih procedura.
“Mi suci također dijelimo taj osjećaj i zahtjeve građana da sustav i sve institucije koje trebaju reagirati reagiraju brzo i učinkovito, a među njima i mi suci. Pravda treba biti brza i učinkovita u slučajevima u kojima doista postoje elementi prekršaja i kaznenih djela”, poručila je.
Dodala je kako su suci svoj posao i dosad shvaćali odgovorno te da su javne kritike dobrodošle ako mogu pridonijeti poboljšanju rada pravosuđa. Ipak, smatra da se o učinkovitosti institucija treba razgovarati na temelju jasnih, točnih i objektivnih pokazatelja.
Govoreći o podjeli odgovornosti između policije i sudova, objasnila je da policija otkriva moguće počinitelje i podnosi prijave, dok sud mora provesti zakonom propisani postupak.
“Nama nije dovoljna samo sumnja ili nagađanje da je netko počinitelj prekršaja ili kaznenog djela. Moramo provesti cijelu zakonom propisanu proceduru, dati priliku okrivljeniku da se brani, ispitati svjedoke i analizirati sve dokaze. Sud može utvrditi nečiju krivnju tek kada zakonito prikupljeni dokazi potvrđuju da je konkretna osoba počinila kazneno djelo ili prekršaj”, objasnila je.
Zašto se brojke policije i sudova razlikuju?
Jedna od tema razgovora bile su izjave ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je naveo da 11 od 14 osumnjičenih ima ukupno 94 kaznena djela u evidenciji, dok je za njih pet donesena sudska odluka.
Glasnogovornica Udruge hrvatskih sudaca pojasnila je da razlike u brojkama koje iznose različite institucije ne moraju značiti da je neka od njih pogriješila. Podaci se, tvrdi, razlikuju zbog različitih načina evidentiranja i statističkih metodologija.
Kao primjer navela je situaciju u kojoj policija pet osoba sumnjiči za po dva kaznena djela. U evidenciji bi tako moglo biti zabilježeno pet kaznenih prijava i ukupno deset kaznenih djela. Državno odvjetništvo potom može podnijeti dvije optužnice, a sud spojiti postupke i donijeti jednu presudu.
„Isti životni događaji u policiji su evidentirani kao pet kaznenih prijava i deset kaznenih djela, a sud je na kraju pravomoćno osudio jednom jedinom presudom”, objasnila je.
Dodala je da bi predstavnici svih institucija trebali sjesti za stol i uskladiti način prikazivanja podataka kako bi javnost jasnije razumjela što pojedine brojke zapravo znače.
Splitski sud riješio više od 14.000 predmeta s 22 suca
Bilušić Kujundžić odbacila je tvrdnje da sudovi ne prate vlastitu učinkovitost te navela da se njihov rad kontinuirano evidentira i nadzire.
Kao primjer izdvojila je Općinski prekršajni sud u Splitu, za koji je rekla da je među najučinkovitijima u Hrvatskoj kada je riječ o žurnim prekršajnim postupcima. Taj je sud, tvrdi, ove godine riješio više od 14.000 predmeta, i to s ukupno 22 suca.
“Kritika građana opravdana je kada se njihovi konkretni predmeti neopravdano dugo vode. Nije dopustivo da neki postupci neopravdano dugo traju. Spora pravda nije pravda. Mi se prvi zalažemo za to da ona bude brza, učinkovita i kvalitetna, ali u zakonskoj proceduri”, rekla je.
Pozvala ministre da sjednu za stol sa sucima
Na pitanje hoće li predstavnici sudaca razgovarati s ministrom Božinovićem, ministrom pravosuđa Damirom Habijanom i drugim predstavnicima izvršne vlasti kako bi se izbjegla daljnja prepucavanja preko medija, Bilušić Kujundžić odgovorila je da za to nema prepreka.
Podsjetila je da je Udruga hrvatskih sudaca i ranije pozivala predstavnike Ministarstva unutarnjih poslova na razgovor te ponovila da su suci spremni saslušati kritike i razmotriti prijedloge za poboljšanje sustava.
“Želimo čuti kritike. One su naš korektiv. Iznesite nam točne, egzaktne podatke koje ćemo moći analizirati i o njima razgovarati”, poručila je.
Dodala je da se uvijek može razgovarati o boljim zakonskim rješenjima i načinima skraćivanja postupaka, ali uz uvjet da se pritom poštuju zakonske procedure.
Sudovima nedostaje zapisničara, ročišta se odgađaju
Na kraju razgovora upozorila je i na problem nedostatka administrativnog osoblja, posebno sudskih zapisničara, zbog kojeg se u većim gradovima odgađaju ročišta. Istaknula je da sudovi zbog manjka zaposlenika ne mogu uredno obavljati sve svoje poslove, a posljedica su dodatna odgađanja i produljenje postupaka.
“Tko će pisati zapisnik na sudskim ročištima? Ročišta se odgađaju, primjerice i u Zagrebu, upravo zato što nema sudskih zapisničara. To nije u moći sudova. Sudovi su ravnopravna grana vlasti, jedna od triju grana vlasti, ali bez vlastitog novčanika. Mi moramo pitati izvršnu vlast, Ministarstvo pravosuđa, da nekoga zaposlimo. Mi na sudovima nemamo zapisničara. Ako se odgađaju ročišta to automatski znači propalo ročište, još duže će trajati postupak. Molim vas riješimo to svi zajedno. Svi zajedno možemo s koordinacijom svih u sustavu uz zakonitu cijelu proceduru dovesti do sustava koji će funkcionirati i do sigurnih ulica u konačnici” zaključila je, piše Net.hr.
