Komunikacijski stručnjak i politički analitičar Krešimir Macan gostovao je u RTL Direktu, gdje je komentirao deset godina vladavine premijera Andreja Plenkovića. Govorio je o uspjesima i propustima njegove Vlade, brojnim ministarskim smjenama, odnosu sa Zoranom Milanovićem, ali i mogućim motivima Torcidinih postupaka u Splitu.
Premijer Andrej Plenković obilježava desetu godinu na vlasti.
„Nema veće časti od toga da ti hrvatski narod ukaže povjerenje da vodiš svoju zemlju i to tri puta zaredom”, kazao je predsjednik Vlade u ponedjeljak.
I premijer i HDZ povodom deset godina mandata istaknuli su uspjehe Vlade. Među njima su Pelješki most, LNG terminal, modernizacija vojske i nabava borbenih aviona Rafale, helikoptera Black Hawk i tenkova Leopard. Tu su i ulazak Hrvatske u schengenski prostor te uvođenje eura.
Vlada je istaknula da se u deset godina udvostručio BDP, da su plaće i mirovine porasle za 100 posto te da je nezaposlenost na povijesno niskim razinama. Povećana je studentska satnica, uvedene su veće potpore za novorođenčad, a Vlada navodi i da je tijekom desetljeća obilježenog krizama donosila brojne zaštitne mjere te u obnovu uložila pet milijardi eura.
O deset godina Plenkovićeve vladavine u RTL Direktu, u razgovoru s urednicom i voditeljicom Mojmirom Pastorčić, govorio je komunikacijski stručnjak Krešimir Macan.
Je li Andrej Plenković najuspješniji hrvatski premijer ikada?
„Pa nema dileme da jest, tu trebamo biti pošteni. Po svemu što je prošao i po trajanju mandata i po rješavanju kriznih situacija i ovim ostvarenim rezultatima, tipa da smo ušli u Schengen, eurozonu. Da smo napravili te neke iskorake, da smo u konačnici u ovom klubu najboljih”, odgovorio je Macan.
Plenković je ušao u krug najdugovječnijih europskih premijera, uz političare poput Angele Merkel, Tonyja Blaira i Viktora Orbána. Je li to prednost ili mana?
„Mana je da što dulje traje mandat, teže vam je. Dakle, uvijek morate odabrati moment kad ćete otići ili kad ćete procijeniti da je moment da odete. Nije moguće da se s vremenom povećava rating, nego mora padati. I recimo, Plenković je tu atipičan, uspio je da, iako je prošlo deset godina, taj rating drži relativno pristojnim i visokim.”
„Dakle, on je pao. Ne može više biti 40 posto pozitivnog dojma. Oko 30 posto je, ali to je posljedica deset godina”, dodao je.
Koji su Plenkovićevi najveći uspjesi i neuspjesi?
Na pitanje o najvećem uspjehu premijera Macan je izdvojio upravljanje krizama.
„Mislim, te krizne situacije. Sve do jedne, on je odradio vrhunski. Meni se osobno uvijek sviđa kako je otvorio Hrvatsku nakon prvog vala korone. Kad se nitko nije usudio, pa smo imali sezonu. Recimo, to ljudi ne cijene. Trebalo je imati hrabrost i ideju, viziju što treba napraviti. Preživjeli smo te godine. Makar je sve palo, ali se BDP vratio u sljedećoj godini.”
Kao najveći neuspjeh istaknuo je odnos prema koalicijskim partnerima i promjene unutar HDZ-a.
„Ja mislim da nije stvorio koalicijske partnere. Mislim da je rekao da će, mijenjajući HDZ, promijeniti Hrvatsku, a mislim da je njega HDZ malo promijenio.”
„Vidimo da ima kraći fitilj”
Govoreći o tome koliko se Plenković promijenio tijekom deset godina, Macan je istaknuo da je riječ o iznimno zahtjevnoj funkciji.
„Prvo, ovo je funkcija koja jako umara, bez obzira na to što on kaže da se nije umarao. On ne smije politički reći da se umorio jer će mu onda reći ‘pa odi s tog mjesta’.”
„Vidimo da ima kraći fitilj ili da je nervozniji u nekim situacijama.”
Macan smatra da premijer ima razloga biti zadovoljan dijelom postignutih rezultata, ali i da su neke ključne reforme izostale.
„I s druge strane, čovjeku, kada realno pogleda, ima objektivno dosta rezultata i onda kad mu počneš prigovarati o nekim drugim stvarima za koje on možda nije kriv — nismo napravili reformu pravosuđa, nismo napravili reformu zdravstva, na ključnim stvarima kasnimo jer smo imali previše tih kriznih situacija. Ima stvari gdje smo na istome kao i 2016.-e ili možda malo bolji. Ali njemu je definitivno, kao čovjeku, teško ako mu ne priznaju to što je napravio.”
Na primjedbu da Plenković svakodnevno traži priznanje za ostvarene rezultate, Macan je odgovorio:
„Pa zato što je to vrlo nezahvalna funkcija, vi svaki dan morate rješavati puno toga što niste sami zakuhali i onda on traži to priznanje.”
Živi li Hrvatska danas bolje nego prije deset godina?
„Živimo puno bolje nego 2016.-e. Mi svi zaboravljamo što smo doživjeli do 2015. godine. Da smo imali četiri godine pada cijena i svega. Jednostavno, masu nezaposlenih. I današnja Hrvatska u usporedbi s tom, kada je bila recesija, je nebo i zemlja. Ali mi uvijek hoćemo bolje”, rekao je Macan.
Na pitanje jesu li svi ti rezultati zasluga Plenkovićeve Vlade, odgovorio je da važnu ulogu ima i članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.
„U njegovom mandatu se većina toga dogodila, ali prije svega je zasluga ulaska u EU. To, pa onda da smo dobili europske fondove, pa sad rastemo. Ali s time smo upravljali. On je uspio povući europske fondove.”
„Sjećate se kada smo govorili da neće povući fondove za potres, pa ih je povukao. Uvijek kad je bio pod pritiskom, pokazao se kao vrstan menadžer.”
Brojne smjene ministara i političke afere
Tijekom deset godina Plenkovićeve vladavine promijenilo se tridesetak ministara, a u razgovoru se otvorilo i pitanje njegova odabira suradnika.
„Prvo govori da mandat traje dugo. Neki su ljudi otišli najnormalnije, otišli na nove funkcije i rekli hvala. Ako smo govorili o nekoj mani, to je pitanje je li uvijek birao kadrove koje je mogao. Na početku je sigurno imao veći odabir ili je morao birati uvjetovan strankom. Možda je neke ljude previše branio.”
Macan je pritom spomenuo bivšu ministricu Gabrijelu Žalac i pitanje imenovanja glavnog državnog inspektora.
„Ali to stranka cijeni. Nikad nije nikog pustio niz vodu. Za svakog se borio dok se moglo boriti. Znači, afere su, ajmo reći, minus. Ali na ovoliko godina, ovoliko afera, nijedna nije došla blizu njega.”
Na primjedbu voditeljice da su neke afere ipak bile vrlo blizu premijeru, s obzirom na broj ministara koji su otišli, Macan je odgovorio:
„Da, da, ali je uspio napraviti taj sanitarni kordon oko sebe. Dakle, da nema korupcije u njegovu najbližem krugu. Bilo je nekih sitnih prigovora, ali uvijek se to zaustavilo negdje, da je neki ministar to nešto napravio i nije bilo nikakve odluke Vlade, nikakve podrške.”
„Znači, napravio je sustav da on ne ulazi u takve aranžmane. Ali to ne znači da netko ispod njega ne radi to.”
Milanović kao najveći politički suparnik
U razgovoru je otvoreno i pitanje odnosa premijera Plenkovića s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem.
Na pitanje je li Milanović Plenkovićeva jedina prava oporba, Macan je odgovorio:
„Tako je, jedna prava konkurencija i to je nadmetanje. Ono što smo rekli, dva ovna na brvnu, prije ili kasnije će to završiti tako da mora jedan pasti negdje.”
Kritike komunikacije s novinarima i slučaj Gospić
Voditeljica je podsjetila i na kritike Plenkovićeva odnosa prema novinarima te primjedbe da u javnim istupima zna djelovati bahato i snishodljivo.
„Tu mu je možda glavni problem. Ako se sjećamo i ove cijele priče s Gospićem, ta komunikacija općenito, dok je pokušao Gospić prebaciti u političku arenu ili ga zadržati u političkoj areni, građani su mu rekli: ‘O čemu taj čovjek priča, imamo problem’.”
„Nije sve politički. Mislim da tu možda malo nije osjetio oko Gospića što se događa, jer je svima rekao: ‘To je napad na mene osobno.’ Nije napad na tebe osobno, makni nam smeće iz dvorišta.”
Macan smatra da je slučaj Gospić politički naštetio premijeru, ali podsjeća da je HDZ i ranije uspijevao preokrenuti nepovoljne političke okolnosti.
„Je, ali večeras smo baš gledali neke ratinge. Uvijek kad ih se stisne, kad ode rating gore, oni poduzmu novi napor pa krenu dalje. Bila je zanimljiva situacija, sjetimo se ‘crvene Hrvatske’ Milanovićeve, kad je zacrvenio Hrvatsku nakon izbora, pa su svi očekivali neki crveni val na lokalnim izborima, pa i mi analitičari. I onda je HDZ pomeo na lokalnim izborima ’25.-e.”
Na pitanje može li se nešto slično ponoviti, Macan je rekao:
„Bit će im jako izazovno, ali ipak s druge strane imaju koaliciju, Možemo i SDP, u zbroju su jači.”
Torcida se osvetila Plenkoviću zbog stadiona?
Pred kraj razgovora otvorena je tema Torcide i nacističkih poruka koje su izazvale osude javnosti.
Voditeljica je spomenula navode Nacionala prema kojima je izvor iz splitske policije ustvrdio da su postupci dijela Torcide bili svojevrsna osveta Plenkoviću zbog stadiona, s ciljem sramoćenja Hrvatske.
Macan takvu mogućnost nije odbacio.
„Pa ne bih isključio. Puno je toga u igri. Torcida se često postavila iznad zakona, iznad države. Oni su dobro sagledali što se događa u Zagrebu. Zagreb je realno dobio Kranjčevićevu i sad se radi novi Maksimir i onda su, po toj logici, rekli: ‘Dajte i nama stadion.’”
„To u ovom trenutku, zbog svega i financija, očito nije moguće. Tako ne bih isključio da je osveta i općenito to sramoćenje ove vlasti koja, ako išta drugo, jedan veliki uspjeh Plenkoviću treba reći — on ipak ostaje u centru. Njega stalno izazivaju s te desnice.”
Riječ je o Macanovoj političkoj procjeni mogućih motiva, a ne o potvrđenom zaključku istrage.
„Plenković ne dopušta HDZ-u da ode više desno”
Macan smatra da Plenković, unatoč pritiscima s desnice, nastoji zadržati HDZ u političkom centru.
„I on ne dopušta sadašnjem HDZ-u da ode više desnije jer se svi sjećamo što se dogodilo kad je Karamarko otišao desno, pojavio se Most i nisu uspješno obnašali vlast. Ovdje je najveći broj glasača u centru i on prepušta desnicu nekome drugome.”
Na pitanje je li se Plenković ipak približio desnici, osobito s obzirom na aktualnu suradnju s Domovinskim pokretom, Macan je istaknuo njegovu sposobnost održavanja parlamentarne većine.
„Ima jedna specifičnost na kojoj mu se treba, ajmo reći, ili diviti ili govoriti o njegovoj umješnosti. On je uvijek vladao s tim jednim mandatom. On je masu tih stvari radio samo da bi imao jedan glas viška.”
„Mogao je sto puta pasti, nije pao svih ovih deset godina i onda nije bilo lako mijenjati neke stvari i nekada je morao napraviti kompromis. Nakon deset godina, evo, tu smo u kompromisu s Domovinskim pokretom”, zaključio je Krešimir Macan u RTL Direktu.
