Da bi obaveznu božićnicu trebala uvesti i Hrvatska, ekonomist Ljubo Jurčić ne dvoji
Najmanje 740 eura, odnosno polovicu minimalne plaće, prije Božića dobit će svi zaposleni u Sloveniji. Od prošle godine isplata zimskog regresa zakonska je obveza svih poslodavaca, bez obzira na to rade li u javnom ili privatnom sektoru.
U Hrvatskoj je situacija znatno drukčija. Prema nekim istraživanjima, božićnicu uopće ne prima 25 posto zaposlenika, dok se iznosi među onima koji je dobivaju znatno razlikuju. Neki dobivaju poklon-bonove za trgovine, zaposlenici HEP-a imaju pravo na 500 eura, a u pojedinim tvrtkama božićnice dosežu i 1900 eura.
Iako je tek listopad, u Sloveniji su već osigurali božićnicu za sve zaposlene. Odlukom države, radnici u javnom i privatnom sektoru dobit će najmanje 740 eura, i to u gotovini.
“Predstavnici poslodavaca, sindikati i Vlada trebaju sjesti za isti stol i raspraviti o načinu isplate božićnice”, kaže Marjan Trobiš iz Udruge poslodavaca Slovenija.
Vijest o slovenskoj odluci brzo se proširila i Hrvatskom, pa smo građane pitali kolika bi, prema njihovu mišljenju, trebala biti minimalna božićnica u Hrvatskoj. “700 je baš puno, neke hrvatske plaće ne iznose toliko i Slovenija je u tom kontekstu uvijek ipak korak ispred ali smatram da nekakvih 500-tinjak eura bi bilo baš lijepo”, smatra Anela iz Zagreba.
S njom se djelomično slaže i njezin sugrađanin Vladimir, koji bi volio da i hrvatski radnici dobiju iznos jednak onome u Sloveniji. “Ako Slovenci imaju 740, naravno ja bih rado da je to isto, ali oni su na višem nivou, ali najmanje 600”, navodi Vladimir za RTL Danas.
Božićnice u javnom i privatnom sektoru
Ekonomist Ljubo Jurčić smatra da bi i Hrvatska trebala uvesti obveznu božićnicu, po uzoru na Sloveniju.
“Tako da je Slovenija donijela potpuno ispravnu odluku i na taj način štiti slovenačkog čovjeka i slovenačkog radnika. Hrvatska može, ali samo ako ima političke snage i političke volje i stvar je samo političke odluke.”
Ipak, Hrvatska zasad nije donijela takvu odluku. Isplata božićnica uobičajena je ponajprije u javnom sektoru, no i ondje se iznosi razlikuju. Zaposlenici HEP-a ove će godine dobiti 500 eura, radnici FINA-e 350 eura, a zaposlenima po ministarstvima pripast će 300 eura. U Hrvatskim cestama i HŽ-u božićnica će iznositi 250 eura. Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić smatra da su takvi iznosi preniski.
“Taj iznos od 300 eura je naprosto sporan. JER to sigurno nije nagrada koja bi mogla ispuniti očekivanja radnika”, poručuje Stipić.
U privatnom sektoru ne postoji jedinstveno pravilo o isplati božićnica, pa se iznosi znatno razlikuju od tvrtke do tvrtke. Stipić smatra da bi se i to pitanje moglo urediti zakonom, po uzoru na Sloveniju. “Tu imate doslovce da nema božićnice, što bi opet trebalo riješiti vjerojatno povodeći se za Slovencima i to je dobar primjer i na zakonski način, a onda to ide od nekih 100 eura pa onda rekao sam, vrh je nekih 1900 eura”, kaže Stipić.
Najvišu božićnicu među navedenim poslodavcima isplatit će DM, i to oko 1900 eura. Zaposlenici PBZ-a dobit će 1333 eura, u Kauflandu božićnica iznosi 400 eura, u Konzumu 360, a u Ini 330 eura. Riječ je o primjerima poslodavaca koji svojim zaposlenicima osiguravaju božićnice, no mnoge privatne tvrtke ne isplaćuju ih uopće ili radnicima daju tek poklon-bonove.
Takva praksa posebno smeta zagrebačkom ugostitelju Hrvoju, vlasniku kafića koji ističe kako se trudi nagraditi svoje zaposlenike. “Svake godine put od kad sam privatnik su djelatnici dobivali božićnice, neki put više, neki put manje”, kaže Hrvoje.
Koliko bi trebala biti božićnica u Hrvatskoj?
Zagrebački ugostitelj smatra da je razdoblje uoči Božića idealna prilika da poslodavci nagrade svoje zaposlenike za trud tijekom godine.
“Ja ne vjerujem da ima i jedan restoran koji je prazan u to doba, znači svi dobro radimo i svi bi trebali nešto podijeliti i s našim djelatnicima koji su nam vjerni tijekom cijele godine.”
Međutim, ne dijele svi privatni poslodavci takvo mišljenje. Procjenjuje se da čak četvrtina radnika ne dobiva nikakvu božićnicu. Upravo zato ekonomist Ljubo Jurčić smatra da bi i Hrvatska trebala zakonom propisati njezinu obveznu isplatu i odrediti minimalni iznos.
“Slovenija ima negdje oko 30 posto veći dohodak i 30 posto veće plaće pa mogu dati lakše, ali ja bih negdje odredio to kao što imaju neka javna poduzeća imaju da je minimalna božićnica 400 eura po radniku. Neto”, navodi Jurčić.
Dok hrvatski radnici još uvijek ovise o odluci poslodavaca i njihovoj spremnosti da ih nagrade za blagdane, u Sloveniji božićnica više nije stvar dobre volje, već zakonska obveza. Osim toga, ondje je propisan i minimalni regres u neto iznosu od 1480 eura.
Kad je riječ o blagdanskim isplatama, čini se da je u Sloveniji ipak bolje biti zaposlenik, prenosi Net.hr.
