Na Mostu hrvatskih branitelja na riječkoj Delti obilježena je 35. obljetnica odlaska riječkih dragovoljaca Domovinskog rata na ličko ratište. Polaganjem cvijeća, paljenjem svijeća i minutom šutnje okupljeni su odali počast suborcima koji su svoje živote položili za slobodu Hrvatske.
Prije 35 godina riječki dragovoljci, pripadnici 29. dragovoljačke satnije Sveti Juraj, krenuli su na ličko ratište u selo Bilaj, gdje su se uključili u obranu Hrvatske.
Satnija je brojila oko 120 pripadnika, među kojima je bilo i dvadesetak dragovoljaca s područja današnjeg Mjesnog odbora Školjić – Stari grad.
Na prigodnom obilježavanju obljetnice okupljeni su se prisjetili ratnog puta riječkih dragovoljaca, njihove hrabrosti i žrtve, ali i suboraca koji se nikada nisu vratili svojim obiteljima.
„Vodila ih je čista, nepatvorena ljubav prema Hrvatskoj”
Ratni zapovjednik 29. dragovoljačke satnije Sveti Juraj Zdenko Predovan istaknuo je kako su dragovoljci na ratište otišli vođeni domoljubljem i spremnošću na osobnu žrtvu.
„Nisu ih vodile nikakve kalkulacije ni osobni interesi ili prisila s bilo čije strane, tek izvorna, čista, nepatvorena ljubav prema Hrvatskoj i spremnost za osobnu žrtvu. Danas se s ponosom, ali i sjetom i tugom sjećamo naših suboraca koji se, nažalost, nisu vratili svojim obiteljima”, poručio je Predovan.

Predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Školjić – Stari grad Aleksio Komar podsjetio je na poginule branitelje, među kojima su Boris Antolos i Jure Raus.
Govoreći o dolasku riječkih dragovoljaca u Bilaj, istaknuo je koliko je njihova prisutnost značila tamošnjem stanovništvu.
„Dolaskom na ličko ratište, dolaskom u Bilaj, ljudi Bilaja su odahnuli”, prisjetio se Komar.
Sjećanje na one koji se nisu vratili
Obilježavanje 35. obljetnice na Mostu hrvatskih branitelja proteklo je u dostojanstvenom ozračju, uz prisjećanje na ratne dane i sve koji su sudjelovali u obrani domovine.
Polaganjem cvijeća, paljenjem svijeća i minutom šutnje odana je počast poginulim hrvatskim braniteljima koji su za slobodu Hrvatske dali ono najvrjednije – vlastite živote.








