EVO KAKO JE BILO

U Gradskoj vijećnici održano predavanje o kardiovaskularnom zdravlju te prepoznavanju srčanog i moždanog udara

U okviru programa „Studeni – mjesec borbe protiv raka“ i projekta „Rijeka – Zdravi grad“, Vijećnici Grada Rijeke održano je edukativno predavanje pod nazivom „Kardiovaskularno zdravlje – srčani i moždani udar i kako ih prepoznati“.

Predavanje je održala nasl.prof.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac Turina, dr.med., univ.mag.med., spec. javnozdravstvene medicine. Događaj su organizirali Liga protiv raka Primorsko-goranske županije, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ i Grad Rijeka.

Privremena pročelnica Upravnog odjela za socijalne politike, zdravstvo i branitelje Jasna Grgurić Malović naglasila je kako Grad Rijeka već dugo podržava preventivne aktivnosti, smatrajući je jednim od temelja zdravstva i jednim od najboljih alata za očuvanje kvalitete života. Jedna od tih aktivnosti svakako su i predavanja u okviru programa „Studeni – mjesec borbe protiv raka“ i javno-zdravstvene kampanje “Brk nije moda. Brk je poruka”, koji svakog tjedan u studenom donose novu temu usmjerenu na prevenciju.

U ime organizatora Liga protiv raka Primorsko-goranske županije, dr. Ira Pavlović-Ružić odgovorila je na pitanje zašto onkološka udruga organizira predavanje koje se bavi kardiovaskularnim zdravljem. Između ostaloga, naglasila je, kako se onokološke bolesti liječe na različite načine, a veći dio lijekova na neki je način agresivan za tijelo.

„Ako ne pazimo na srce, ne pazimo na žile, ne pazimo na mozak, onda se zna dogoditi da najbolje lijekove koje su za neke oblike raka ne možemo primiti“, poručila je dr. Pavlović Ružić.

Dr. Sorta-Bilajac Turina naglasila je kako su kronične nezarazne bolesti odgovorne za 74 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu, odnosno oko 43 milijuna smrti godišnje. Procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj porasti na 52 milijuna. Posebno zabrinjava podatak da svake godine između 17 i 18 milijuna ljudi od ovih bolesti umre prije 70. godine života.

Među vodećim kroničnim nezaraznim bolestima su kardiovaskularne bolesti, koje godišnje odnose 19 milijuna života, maligne bolesti s 10 milijuna, kronične respiratorne bolesti s četiri milijuna te dijabetes s dva milijuna smrtnih slučajeva. Ove četiri skupine bolesti odgovorne su za više od 80 posto svih prijevremenih smrti uzrokovanih kroničnim nezaraznim bolestima, a u Hrvatskoj uzrokuju tri četvrtine svih smrtnih slučajeva. U posljednjih deset godina smrtnost od ishemijske bolesti srca na globalnoj je razini porasla za oko 20 posto, dok je smrtnost od dijabetesa porasla za oko 30 posto.

Predavanju su prisustvovali učenici Medicinske škole u Rijeci te članovi Matice umirovljenika grada Rijeke.

(Programski sadržaj nastao u suradnji s Gradom Rijeka.)

Iz naše mreže
Preporučeno