O ovogodišnjoj sezoni svinjokolje i riziku od afričke svinjske kuge izjavu je dao uzgajivač svinja Dejan Šarošković
Hrvatsko svinjogojstvo zasad se uspješno nosi s izazovima afričke svinjske kuge, istaknuto je u Osijeku na sastanku Nacionalnog kriznog stožera za kontrolu i suzbijanje bolesti, održanom uoči početka sezone svinjokolje.
Nadležne institucije naglašavaju kako je i dalje iznimno važno dosljedno provoditi biosigurnosne mjere. Vlasnici koji svinje kolju za potrebe vlastitog kućanstva dužni su o tome unaprijed obavijestiti veterinara kako bi životinje prošle pregled prije klanja. Pritom meso i proizvodi nastali na vlastitom gospodarstvu mogu služiti isključivo za osobnu potrošnju, bez mogućnosti njihove prodaje.
Ministar poljoprivrede David Vlajčić ocijenio je kako je trenutačna epidemiološka situacija znatno povoljnija nego prošle godine. Istaknuo je i da je broj eutanaziranih svinja smanjen na približno trećinu prošlogodišnjeg broja.
“Hrvatsko svinjogojstvo se uspješno nosi s afričkom svinjskom kugom, epidemiološka situacija je puno bolja, gotovo smo na trećini ove godine, prošlogodišnjeg broja eutanaziranih svinja, dakle oko 5 i pol tisuća eutanaziranih svinja na nekakav svinjski fond od gotovo 900 tisuća svinja”, rekao je Vlajčić.
Dodao je kako je u ovom trenutku najvažnije nastaviti s dosljednim pridržavanjem svih propisanih mjera.
“Vidimo da je to brojka s kojom se u potpunosti možemo nositi, ali ono što je najbitnije da jednostavno moramo se nastaviti pridržavati svih biosigurnosnih mjera”, poručio je.
O očekivanjima uzgajivača uoči ovogodišnje svinjokolje, kao i o tome u kojoj ih mjeri afrička svinjska kuga još uvijek zabrinjava, za RTL Danas govorio je uzgajivač svinja Dejan Šarošković.
Hoće li u ovo doba afričke svinjske kuge na slavonsko-baranjskim gospodarstvima biti tradicionalne svinjokolje?
Mi se iskreno nadamo da hoće, da će se svinjokolja obaviti uz biosigurnosne mjere kojih smo se i dosad pridržavali te uz poštivanje propisa o prijavi veterinarima i pregledima.
Što to konkretno znači? Ako ljudi na nekom gospodarstvu žele obaviti kolinje, odnosno svinjokolju, što moraju napraviti i kada se moraju javiti veterinaru?
Da, 48 sati prije svinjokolje mora se obavijestiti veterinarska služba kako bi veterinar izašao na teren, obavio klinički pregled svinja i, naravno, ako su svinje zdrave i ispravne, odobrio svinjokolju.
Naglašavaju u Ministarstvu i što se smije s tim mesom. Ako gospodarstvo nije registrirano za proizvodnju suhomesnatih proizvoda, mogu li te proizvode koristiti samo za vlastite potrebe?
Da, mogu ih koristiti samo za svoje potrebe. Mi koji smo registrirani za preradu mesa i proizvodimo suhomesnate proizvode iz zone ograničenja, znači da nam je sirovina iz zone ograničenja, ne smijemo svoje gotove proizvode izvoziti izvan granica Republike Hrvatske.
Vi ste sačuvali svoje svinje u onim najtežim trenucima. Novih žarišta nema, ako se ne varam, negdje od kolovoza, a prije toga bolest je bila prisutna u brojnim selima, među ostalim u Jagodnjaku i okolici. Kako ste to uspjeli?
Pridržavali smo se svih mjera, to je prva stvar. Druga stvar je sreća, jer nije to baš tako jednostavno. S jedne strane treba se pridržavati mjera, a s druge strane treba imati i sreće.
Spomenuli ste pridržavanje biosigurnosnih mjera. Koje su to konkretno mjere?
Dezinfekcijske barijere i na ulazu u dvorište i na ulazu u objekte, presvlačenje i kupanje. Znači, u toj odjeći i obući ne izlazimo iz dvorišta nikamo, nego samo obavljamo te radnje. Presvučemo se i onda idemo u objekte. Zatvorili smo objekte mrežama i učinili sve što je potrebno.
