U proračunu za iduću godinu prredviđen je rast prihoda od 2 posto odnosno 37,3 milijarde eura. Rashodi će također rasti za nešto više od 2 posto i oni će iznositi 41,5 milijardi eura
Premijer Andrej Plenković predstavio je prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu i projekcija za 2028. i 2029. godinu. Prema propisima, Vlada je do 15. studenog dužna Saboru uputiti prijedlog državnog proračuna.
Na dnevnom redu Vlade je i ukidanje objave cjenika i isticanja dodatne cijene kako mjera izravne kontrole, s obzirom na to da od 17. studenog na snagu stupaju nova pravila o obveznom isticanju baznih odnosno sidrenih cijena.
Očekuje se smanjenje stope inflacije
Plenković je na početku iznio pozitivne gospodarske trendove koji se očekuju iduće godine.
“Prema podacima Ministarstva financija, Zavoda za makroekonomske analize, predviđamo da će rast BDP-a u 2027. biti 2,1 posto. U 2028. 2,2 posto, a u 2029. 2,1 posto. Prema ovim predviđanjima, u usporedbi s europodručjem mi ćemo i dalje biti iznad prosjeka rasta Europske unije”, kazao je Plenković, piše Net.hr.
Najavio je da se u 2027. očekuje smanjenje stope inflacije, koja bi na godišnjoj razini trebala biti oko 2,7 posto. “To je značajno smanjenje u odnosu na očekivanu stopu inflacije u 2026. godini. Planiramo da deficit općeg proračuna ostane u okvirima od 2,9 posto BDP-a, a da se udio javnog duga smanji i dođe na 55,3 posto. Ovako Hrvatska osigurava stabilan makroekonomski okvir i proračunsku ravnotežu unatoč brojnim zahtjevnim okolnostima u kojima smo mi i cijeli svijet”, poručio je premijer.
Plenković je podsjetio da se još nalazimo u vremenu globalnih sukoba, inflatornih pritisaka i energetskih šokova pa će proračun za 2027. u tim okvirima imati rast prihoda od 2 posto odnosno 37,3 milijarde eura. Rashodi će također rasti za nešto više od 2 posto i oni će iznositi 41,5 milijardi eura.
Ulaganja u resore
Proračun kao i do sada nastoji očuvati socijalnu koheziju, pomoći najranjivijima u hrvatskom društvu, osobito umirovljenicima. Međutim, stavlja u fokus i obiteljsku politiku i demografsku revitalizaciju. Kada se zbroje sredstva za demografsku revitalizaciju, bilo da je riječ o proračunu koji je u nadležnostima ministra Šišića ili Fuchsa, ove ćemo godine prvi put proći milijardu eura ulaganja na demografsku revitalizaciju i jačanje politike obitelji kao nukleusa hrvatskog društva”, pojasnio je premijer.
Plenković navodi da novi proračun želi nastaviti politiku ravnomjernog regionalnog razvoja i najavio ulaganja diljem Hrvatske u vrtiće, škole, bolnice, bolje gospodarenje otpadom, vodno-komunalnu infrastrukturu. “Poticat ćemo razvoj obrtništva, poduzetništva, industrije te bolje prometno, energetsko, digitalno infrastrukturno povezivanje Hrvatske. Ovaj proračun želi pokazati i poruku otpornosti s obzirom na krize. Jamčimo stabilne javne financije, nastavljamo ulaganja u energetiku, poljoprivredu, ribarstvo i dolazimo u poziciju da budemo energetski i prehrambeno sigurniji”, pojasnio je.
Plenković je najavio ulaganja i u obrambenu politiku, unutarnju sigurnost uz naglasak da će država voditi računa o braniteljima i aktivnostima za jačanje pravosuđa i veću učinkovitost vladavine prava.
Za mirovinski sustav izdvojeno je u proračunu za iduću godinu gotovo 11 milijardi eura, odnosno 885 milijuna eura više nego ove godine. Plenković je podsjetio da je poboljšana formula usklađivanja mirovina te godišnji dodatak što će osigurati veće mirovine. “Poruka umirovljenicima je da je mirovinski sustav stabilan i da mirovine nastavljaju rasti”, kaže.
Vlada će nastaviti s provedbom programa “Zaželi” s naglaskom na zapošljavanju teže zaposlivih osoba, osoba zrelije dobi, u ruralnoj Hrvatskoj i pomoć starijima, najčešće onima koji su stari i nemoćni. Premijer ističe da se ta mjera dosad pokazala vrlo učinkovitom.
Također, širi se osobna asistencija za osobe s invaliditetom i mreža socijalnih usluga te su, prema riječima premijera, osigurana sredstva za inkluzivni dodatak.
Plenković je objavio i da se nastavlja ulagati u obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa. Do sada je uloženo 5,3 milijarde eura.
Važni projekti u zdravstvu i prometna infrastruktura
Govoreći o prometnoj infrastrukturi, kazao je da su osigurana sredstva za brze ceste i nastavak aktivnosti vezane uz autoceste te modernizaciju željeznice, nabavu novih vlakova i unapređenje lučke infrastrukture.
Od velikih projekata u zdravstvu Plenković je izdvojio izgradnju nacionalne dječje bolnice u Zagrebu za koju je osigurano 237 milijuna eura. Gradi se i dovršava novi kompleks Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, obnavlja se KB Dubrava, a dovršava se obnova KBC-a Zagreb nakon potresa. U tijeku su pripreme za nove KBC-e u Osijeku i Splitu te druge bolnice u više gradova, najavljuje Plenković.
Za gradnju i opremanje osnovnih škola izdvaja se 220 milijuna eura kako bi sva djeca išla u školu u jednoj smjeni, a za podršku vrtićima osigurava se 163 milijuna eura.
Za besplatne udžbenike, prijevoz i užinu učenika u osnovnim školama Vlada će u proračunu osigurati 120 milijuna eura.
Za Slavoniju, Liku, Dalmatinsku Zagoru, Banovinu, Gorski kotar, brdsko-planinska i potpomognuta područja te urbani razvoj nastavljaju se programi ravnomjernog regionalnog razvoja.
Premijer je najavio pokretanje nove mjere kojom će se osigurati novac lokalnim zajednicama da osiguraju stanove i bolje uvjete liječnicima.
Povećavaju se izdvajanja za hrvatski sport, što je Plenković ocijenio izrazito bitnim i naglasio važnost transparentnog financiranja.
Proračun Ministarstva obrane raste s milijardu šesto četrdeset milijuna eura raste na dvije milijarde i pet milijuna eura po NATO kriterijima što je više od dva posto ulaganja u obranu. Najavljena su daljnja ulaganja u policiju, civilnu zaštitu, vatrogastvo, jačanje vanjskog nadzora granice EU-a i Hrvatske, piše Net.hr.
