SIMBOL RATNIH STRADANJA

Video | Iza ovog crteža krije se neizreciva bol: ‘Strahote i zvjerstva! A oni su sve to vidjeli…’

Općina Škabrnja preko društvenih mreža traga za misterioznom autoricom crteža za koju se pretpostavlja da je početkom rata bila u nižim razredima osnovne škole, pa je zajedno s drugim civilima i djecom dospjela u četničko zarobljeništvo

U Škabrnji su u tijeku pripreme za obilježavanje 35. obljetnice stradanja. Tog kobnog 18. studenoga 1991. mjesto su zauzeli tenkovi Kninskog korpusa, kojim je zapovijedao Ratko Mladić. U napadu je ubijeno 58 mještana i branitelja, a među zarobljenima našla su se i djeca. O strahotama koje su najmlađi proživjeli svjedoči i potresan dječji crtež koji je ostao kao podsjetnik na ratne traume.

Riječ je o crtežu nepoznate djevojčice koji svojim izgledom podsjeća na poznatu sliku “Krik” norveškog slikara Edvarda Muncha. Na njemu je prikazan kostur s uplakanim licem i bolnom grimasom, a uz crtež je upisan datum 18.11.1991. te natpis “djevojčica iz Škabrnje”.

Crtež je nastao na Pedijatrijskom odjelu zadarske bolnice, gdje je nakon pada Škabrnje i boravka u zarobljeništvu na oporavak smješteno desetak djece. Upravo taj dječji rad na potresan način prikazuje strah i bol koje su najmlađi proživjeli tijekom ratnih događanja.

Traže autoricu crteža

“Oni su šutjeli, oni su plakali, oni su nazivali “tata”, “mama”, brata, sestru ili su jednostavno šutjeli negdje sami bez da su, kao da su gledali u jednu neodređenu točku u daljini i kao da ne znaju što će. Dali smo im neke igračke, papire, olovke da crtaju”, prisjeća se 84-godišnji umirovljeni zadarski pedijatar Damir Letinić dana kada su u zadarsku bolnicu, radi psihičkog i fizičkog oporavka, stigla i razmijenjena djeca koja su bila zarobljena. Njihov dolazak uslijedio je nakon što je iz Škabrnje dovezeno dvadesetak tijela ubijenih mještana.

Na Letinića i danas pokojnu psihologinju Patriciju Padelin posebno je utjecao crtež koji prikazuje personifikaciju smrti. Taj je crtež objavljen i u jednoj britanskoj publikaciji posvećenoj stradanju djece u ratu, a liječnik ga je odlučio uokviriti.

“Tri boje su naglašene. Prvo, tamna boja stabala, što bi mogli reći da je to život. Drugo, crvena boja, požar i zločine. A treće, ova osoba za koju je malo reći da je to ubijena osoba. Ja bih prije rekao da je to osoba koja gleda i ne vjeruje da se tako nešto uopće može dogoditi. Takav dojam na mene ostavlja i dan danas”, rekao je potreseni liječnik, kojega su ta sjećanja obilježila i nakon mnogo godina. I sam je kasnije sudjelovao u medicinskom timu na ratištu u okolici Rame.

U međuvremenu, Općina Škabrnja putem društvenih mreža pokušava pronaći tajanstvenu autoricu crteža. Pretpostavlja se da je na početku rata pohađala niže razrede osnovne škole te da je, zajedno s ostalim civilima i djecom, završila u četničkom zarobljeništvu.

‘To su sve zvjerstva, a oni su sve to vidjeli’

Zoran Ražov, nekadašnji pripadnik Škabrnjskog bataljuna, prisjetio se stravičnih događaja i sudbine civila koji su tijekom ratnih zbivanja odvođeni u Benkovac.

“Ima njih dosta što su ih mećali na kupole od tenkova, vozali ih i odvezli gore u Benkovac. Tamo su bile te strahote i ko zna što su sve vidili. Nijedan pametan čovjek na kugli Zemaljskoj ne more radit to što su oni radili. To su sve zvjerstva!”, smatra nekadašnji pripadnik Škabrnjskog bataljuna Zoran Ražov.

Njegov bivši zapovjednik također se dobro sjeća tih događaja. Prema njegovim riječima, u Benkovac je odvedeno više od 200 civila, među kojima je bilo i djece. Oni su svjedočili brojnim strahotama, uključujući i brutalno ubojstvo Ante Ražova.

“Sveukupno je oko 200 i nešto civila i djece odvedeno u Benkovac. Oni su sve vidjeli. Oni su vidjeli i tamo kada su Anti Ražovu rezali uši živome. Kad su ga klali.”

O težini proživljenih događaja i nepravdi koja je uslijedila govori i mještanin Mate Ražov.

“Tuga, nevolja, bijeda. Ljudi to trpe i što ćeš. Ne možeš ništa i gotovo, tako je to. Niko nije odgovara, a vidiš koliko je ljudi ubijeno”, dodaje Mate Ražov.

Posebno svjedočanstvo o stradanju najmlađih ostalo je sačuvano u crtežu nepoznate djevojčice, koji je umirovljeni pedijatar darovao Škabrnji. Crtež je s vremenom postao simbol dječje patnje i stradanja u Škabrnji, a uskoro će biti izložen u stalnom postavu Memorijalnog centra Škabrnja. U Centru se i danas organiziraju predavanja namijenjena posjetiteljima koji dolaze odati počast žrtvama. Među današnjim posjetiteljima bila je i skupina iz Bjelovara, koja je imala priliku čuti priče o poginulim i živim herojima Škabrnje.

“Oni su zaslužili to sjećanje. Da se sjećamo svi mi i mali i veliki, da se ne zaborave jer na taj način olakšavamo i sebi nekakvu tugu i sjećanje”, kaže Milica Ledinski iz Bjelovara.

Njezin sugrađanin Vladimir Barić istaknuo je kako Škabrnja predstavlja mnogo više od samog simbola stradanja.

“Škabrnja je više od simbola. Ona je primjer kako se ljubavlju pobjeđuje i najveće zlo i najveće muke. Ujedno, može se reći, Škabrnja je pobjeda ljubavi nad zlom.”

U Škabrnji se nadaju kako će se autorica crteža, koja je danas vjerojatno žena u kasnim četrdesetima, prepoznati u svojem radu i javiti se kako bi se otkrio njezin identitet, prenosi Danas.hr.

Iz naše mreže
Preporučeno