
Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu donio je povijesnu presudu kojom je Mjanmar proglašen odgovornim za genocid nad muslimanskom manjinom Rohingya. Prema izvješću Euronewsa koje prenosi Net.hr, odluka je donesena s devet glasova za i šest protiv, a riječ je o prvom slučaju u kojem je ovaj sud utvrdio odgovornost države za samo počinjenje genocida.
Presuda se odnosi na brutalnu vojnu operaciju provedenu 2017. godine u saveznoj državi Rakhine, tijekom koje su ubijeni brojni civili, spaljena sela, a stotine tisuća pripadnika manjine Rohingya bile su prisiljene pobjeći u susjedni Bangladeš.
Mjanmar mora obeštetiti žrtve
Predsjednik Međunarodnog suda pravde Yuji Iwasawa objavio je da je Mjanmar prekršio svoje obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Sud je naložio Mjanmaru da obešteti pripadnike manjine Rohingya za štetu nastalu kršenjem međunarodnih obveza, u slučajevima u kojima se ona ne može nadoknaditi drugim oblicima povrata ili naknade.
Zatražena je i istraga kojom bi se utvrdila odgovornost pojedinaca koji su omogućili ili sudjelovali u počinjenju zločina, uz njihovo kazneno procesuiranje gdje za to postoje zakonski temelji.
Presude Međunarodnog suda pravde konačne su i na njih nije moguće podnijeti žalbu. Ipak, sud nema vlastiti mehanizam kojim bi mogao automatski prisiliti državu na izvršenje odluke, zbog čega će njezina provedba predstavljati dodatni međunarodni izazov.
Tužbu je podnijela država koja nije bila izravno pogođena zločinima
Postupak protiv Mjanmara pokrenula je Gambija još 2019. godine, optuživši tu zemlju za kršenje Konvencije o genocidu.
Iako Gambija nije bila izravna žrtva događaja u Mjanmaru, svoju je tužbu temeljila na stajalištu da sve države potpisnice Konvencije imaju pravo zahtijevati njezino poštovanje.
Mjanmar je osporavao pravo Gambije na pokretanje postupka, no Sud je prethodno odbacio taj prigovor.
Za dokazivanje genocida nije dovoljno utvrditi da su počinjeni masovni zločini, ubojstva ili prisilna protjerivanja. Potrebno je dokazati i namjeru potpunog ili djelomičnog uništenja određene nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine.
Zbog toga je presuda važna i u kontekstu međunarodnog prava. Primjerice, u slučaju genocida u Srebrenici Međunarodni sud pravde utvrdio je da Srbija nije ispunila obvezu sprječavanja genocida, ali nije utvrdio da je sama država počinila genocid.
Tko su Rohingye i zašto su desetljećima progonjeni?
Rohingye su pretežno muslimanska etnička manjina koja živi na području Mjanmara, države s većinski budističkim stanovništvom.
Njihov položaj desetljećima obilježavaju diskriminacija, ograničavanje građanskih prava i nasilje. Zakonom o državljanstvu iz 1982. velikom broju Rohingya uskraćena je mogućnost stjecanja državljanstva, zbog čega su mnogi ostali bez osnovnih političkih i građanskih prava.
Najteže nasilje posljednjih desetljeća dogodilo se 2017. godine, kada je mjanmarska vojska pokrenula opsežnu operaciju u državi Rakhine. Međunarodne organizacije dokumentirale su masovna ubojstva, seksualno nasilje, spaljivanje naselja i prisilno raseljavanje stanovništva.
Stotine tisuća ljudi utočište su pronašle u Bangladešu, gdje mnogi i danas žive u izbjegličkim kampovima.
Glavna tajnica Amnesty Internationala Agnès Callamard ocijenila je presudu povijesnim priznanjem zločina počinjenih nad Rohingyama i važnim trenutkom za preživjele i obitelji žrtava.
Odluka Međunarodnog suda pravde neće sama po sebi riješiti dugogodišnju humanitarnu krizu, ali predstavlja značajan pravni korak prema utvrđivanju odgovornosti za zločine nad jednom od najprogonjenijih manjina na svijetu, piše Net.hr







