Zahtjev za prijateljstvo nepoznate osobe prihvatit će svako deseto dijete u dobi do 17 godina, a ono što brine je da će se svako treće naći s tom osobom uživo. I bez digitalne pismenosti kao posebnog predmeta, djeca su radoznala, ali srećom ipak i oprezna
“Najčešće doma koristim internet za Youtube i neke pjesme i tako.“, kazala je Jana Gereci, učenica 4. razreda OŠ Većeslava Holjevca u Zagrebu.
“Prihvatio sam samo ako sam znao da je to prijatelj mog prijatelja, ali inače maknem poruku i blokiram.“, kaže Matej Vugriniček, učenik 8. razreda OŠ Većeslava Holjevca.
“Dvije cure koje sam našla na Facebooku počela sam se dopisivati s njim, na kraju sam izašla s njima i nije bilo tako opasno.“, rekla je Lana Drašković, učenica 8. razreda iste škole.
93% učenika spaja se na internet preko mobitela, a kad se spoje onda najviše vremena provode na Facebooku, Yotubeu i Instagramu.
U prvom nacionalnom istraživanju o sigurnosti djece na internetu, ispitano je 1017 učenika u dobi od 9 do 17 godina i isto toliko roditelja. Jedanest posto njih tražilo je pomoć nakon što su dobili uznemirujuće poruke.
“Mi sami znamo kad nađemo nešto što nas uznemirava to izbjegavamo. Djeca u toj dobi ne znaju se dovoljno nositi sa sadržajem s kojim su izloženi, i tu je zaista potrebna velika pomoć nas kao roditelja i drugih stručnjaka koji tu mogu pomoći.“, rekao je Igor Kanižaj iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Djeca u dobi od 9 do 11 godina komunicirala su s osobama koju NE poznaju, a njih 3% s s tom osobom se i susrelo. Od iduće godine s obveznom informatikom učit će se i o digitalnoj pismenosti kroz e-društvo.
“Ono što bismo mi željeli je vidjeti pozitivne pomake, vidjeti dobre primjere korištenja interneta, dakle osnažiti našu djecu da se snađu u situacijama elektroiničkikm nasilja, ali i da svoju kreativnost mogu izraziti pomoću digitalnih tehnologija.“, kazala je Lidija Kralj, pomoćnica ministrice obrazovanja.
Istraživanje je pokazalo da mlađa djeca više razgovaraju s roditeljima o internetu od one starije.
“Posebice treba voditi računa o onom aspektu medijske pismenosti, a to je kritičko promišljanje. Razvijanje kritičkog promišljanja kod djece je izuzetno bitno ne bi li se ona zaštitila u ovom digitalnom svijetu.“, rekao je Robert Tomljenović, zamjenik presjednika Vijeća za elektroničke medije.
Kada ih je na internetu nešto uznemirilo, više od pola djece samo je zatvorilo aplikaciju.
Leona Šiljeg
