Stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj povoljno je i stabilno, teroristička prijetnja na teritoriju Hrvatske trenutačno je niska, ali potencijalni rizik terorističkih prijetnji postoji i za Hrvatsku, kao članicu EU i NATO-a, ocjenjuje Sigurnosno-obajveštaja agencija (SOA) u “Javnom izvješću 2015.” objavljenom na mrežnoj stranici Agencije.
U Izvješću, koje se odnosi na 2014. godinu, navodi se među ostalim kako je utvrđeno da je na teritoriju pod kontrolom ISIL-a boravilo šestero hrvatskih državljana, od koji su dvoje sudjelovali u borbama; da na to područje odlaze i radikalizirane žene, a opisan je i slučaj maloljetnika koji je je spriječen u namjeri da se pridruži islamističkim skupinama u Siriji. Navodi se i da se odpočetka sukoba u Ukrajini manje od dvadeset hrvatskih državljana priključilo ukrajinskim postrojbama, a trenutno ih je u njima osam.
Stupanj terorističke prijetnje s islamističkih polazišta iz Hrvatske je nizak, kaže se u Izvješću. Broj pristaša radikalnog tumačenja islama u Hrvatskoj je mali, nekoliko desetaka osoba, a većina njih nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja. Međutim, odlazak „džihadista“ porijeklom iz država hrvatskog okruženja koji se bore u sirijskom i iračkom sukobu na strani tzv. Islamske države posebno zabrinjava. Pri tome se bilježi i njihov povratak u matične države nakon ratnih iskustava. SOA procjenjuje da za sada nema izravne prijetnje sigurnosti RH od džihadista u Siriji ili povratnika, ali da se ne smije isključiti moguća prijetnja pojedinaca, tzv. vukova samotnjaka. Također, ostaje srednjoročna i dugoročna prijetnja da povratnici koji su vojno osposobljeni, radikalizirani i traumatizirani ratnim iskustvom, u kontaktu s terorističkim strukturama posluže kao izvršitelji ili logistika izvršenja terorističkih napada.
SOA upozorava kako i dalje raste broj stranih boraca u Siriji i Iraku s područja jugoistočnog susjedstva. Najviše odlazi iz BiH, Kosova, Srbije (prvenstveno Sandžaka) i Makedonije. Od 2012. je otišlo oko 600 „džihadista“, od kojih su neki poginuli, a dio se vratio. Do sada je broj povratnika iz Sirije u države okruženja relativno mali.
S područja Europe broj boraca na strani tzv. Islamske države popeo se oko 4500. Nastavlja se rast uporabe društvenih mreža u terorističke svrhe, ISIL ih posebice koristi za regrutiranje boraca za svoje oružane postrojbe.
SOA je prošle godine detektirala maloljetnog državljanina RH koji je imao nakanu pridružiti se islamističkim skupinama u Siriji. Mladić se radikalizirao putem Interneta, stupio u izravni kontakt s “džihadistima“ iz Sirije koji promoviraju borbu za tzv. Islamsku državu. Kroz razgovor s obitelji i psihološku pomoć mladiću detektirani su problemi i dileme koje su razriješene, te je u konačnici maloljetnik napustio radikalne stavove i odustao od odlaska u „džihad“, navodi SOA u Izvješću.
U dijelu Izvješća vezanom uz ekstremizam upozorava se kako su i dalje aktivne organizacije i pristaše četničkih pokreta u državama okruženja, ali i šire. Pri tome postoje i kontakti prema istomišljenicima u Republici Hrvatskoj te prema ostalim organizacijama i pojedincima s velikosrpskim ideološkim polazištima.
U 2014. godini registrirana je i pojava organiziranja odlazaka hrvatskih državljana kao dragovoljaca na ukrajinsko ratište, gdje su se priključivali ukrajinskim postrojbama.
Malobrojnost članstva kao i slaba organiziranost ekstremističke scene u Republici Hrvatskoj, kako s lijevih tako i s desnih ideoloških polazišta, razlozi su minimalnog potencijala ekstremističkih skupina i pojedinaca za ugrožavanje sigurnosne situacije u Hrvatskoj.
Pojava ekstremizma zabilježena je i kod pojedinaca koji djeluju unutar navijačkih skupina.
U Izvješću se navodi da korupcija neizravno negativno utječe i na nacionalnu sigurnost pa je SOA, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, potpora u njezinoj prevenciji i suzbijanju. Među oblicima korupcije, procesi javne nabave su zbog financijskih iznosa koje obuhvaćaju i zbog važnosti javnog sektora u nacionalnoj ekonomiji, posebno osjetljivi na koruptivne pojave i pokušaje da se nezakonito „izvlači“ novac na štetu državnog proračuna.
Tako je SOA prikupila podatke da su prilikom privatizacije velikog trgovačkog društva, u kojemu je RH značajni suvlasnik, odgovorne osobe tog društva zlorabile svoj položaj i ovlasti čime su stekle znatan broj dionica na štetu društva i tako su postali njegovi značajni dioničari.
To su provodili tako da su knjigovodstveno prikazali da je trgovačko društvo posudilo stotinjak milijuna kuna drugim trgovačkim društvima kao pozajmicu, a taj su novac u stvari koristili za kupovanje dionica društva za svoj interes. Dionice su kupovali na svoje ime i na ime pouzdanih osoba. Financijsku korist koristili su za daljnju kupovinu dionica na otvorenom tržištu, a vraćanje duga društvu, odnosno prikrivanje takvog suspektnog postupanja, proveli su donošenjem odluka o uplati dividende sljedećih nekoliko godina u temeljni kapital društva.
SOA navodi da je tijekom 2014. državnom vrhu (Predsjedniku RH i Vladi RH) uputila po oko 290 raznih analitičkih uradaka. Uz državni vrh, SOA o svojim saznanjima izvješćuje i druga tijela (Hrvatski sabor, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Državno odvjetništvo, MUP i druga ministarstava te tijela u zaštiti nacionalne sigurnosti) te je u prošloj godini ukupno korisnicima uputila oko 8700 različitih sigurnosno-obavještajnih informacija. Tijekom 2014. godine SOA je obavila 5933 sigurnosne provjere, što je najveći broj provjera obavljenih u jednoj godini. U prošloj godini obrađeno je 16 predmeta prijetnji štićenim osobama te je izrađeno je 598 sigurnosnih prosudbi vezanih uz kretanje i boravak domaćih i stranih štićenih osoba.
Proračun SOA-e u 2014. godini iznosio je 324.743.626 kuna, što je za oko devet milijuna kuna manje u odnosu na 2013. godinu, a oko 40 milijuna kuna manje u odnosu na 2011. godinu.
