‘Da imamo želju prijeći iz civilnog društva u politiku onda bi pratili primjer gospodina Zelića iz GONG-a’, kazala je Markić
Nakon što im je prošao referendum o definiciji braka ali i propao pokušaj rušenja Istanbulske konvencije, Udruga “U ime obitelji” i Željka Markić političkom establishmentu ne daju mira.
Ali, ovaj put na pitanju s kojim će se vjerojatno složiti i mnogi koji se u prva dva slučaja sa Željkom Markić nikako ne bi složili. Referendumom se želi izmjeniti izborno zakonodavstvo i to tako da sruši duopol dviju najvećih partija i unutarpartijski monopol njihovih lidera.
Naime, prema izbornom sustavu koji predlažu “Obiteljaši” birači a ne političke stranke bi putem tri preferencijalna glasa imali mnogo veći utjecaj na izbor saborskih zastupnika a referendumom traže i da svako zastupničko mjesto vrijedi jednaki broj glasova. E ali na tragu tog načela ukinuli bi privilegirane manjinske liste, te bi umjesto 12 broj zastupnika nacionalnih manjina bio ograničen samo na 6. I ono što je izazvalo najviše spora, tih 6 zastupnika nacionalnih manjina ne bi smjeli sudjelovati u glasanju o povjerenju Vladi ili pak u glasanju o proračunu.
Pokušali su prvi put prije gotovo četiri godine, ali plan je propao jer im je nedostajalo 20-ak tisuća potpisa. Sada pod imenom “Narod odlučuje” građanska inicijativa ponovno pokušava mijenjati izborni sustav, opet skupljaju potpise za referendum.
“Cilj je uvijek isti, a to je povećati involviranost građana kroz izbore, povećati odgovornost političara prema svojim biračima koji im daju glasove, i na kraju dana smanjiti trgovinu i političku korupciju, koliko god je to moguće”, kaže glavni koordinator Građanske inicijative “Narod odlučuje” Zvonimir Troskot.
Do saborskih fotelja – usvoje li se dva referendumska pitanja – drukčiji bi bio put. U Saboru bi sjedilo najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, od kojih bi maksimalno šest bili zastupnici manjina. Birači bi preferirani glas mogli dati trima kandidatima umjesto samo jednom, izborni prag spustio bi se sa pet na četiri posto glasova, a omogućilo bi se dopisno i elektroničko glasanje što bi, misle inicijatori, osiguralo veću izlaznost birača.
Da predložene promjene znače početak kraja demokratskog poretka u Hrvatskoj, smatra nositelj kolegija o domaćem političkom sustavu.
“To tvrdim zbog toga što rješenja koja se u toj referendumskoj inicijativi predviđaju su takva da bi sasvim sigurno dovela do potpunog porasta nepovjerenja u izborni proces, ali i do toga da političke stranke više ne bi mogle kontrolirati politički proces”, kaže profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular.
Osim što bi, kako kaže, manjinski zastupnici bili besmisleni jer bi im se oduzelo pravo odlučivanja u ključnim pitanjima poput Vlade i budžeta, još je gora ideja da se uvedu preferencijski glasovi, a ukine prag od 10 posto.
“Onda bi zapravo trebalo ukinuti političke stranke. To bi bilo najbolje, pa neka kandidati svatko za sebe se kandidiraju i dobivaju podršku. Jer koncept stranke nam onda ne treba, ako nećemo dati nikakvu težinu poretku kojeg odredi stranka”, dodaje Čular.
“Ovo je pitanje pravednijeg izbornog sustava koji će omogućiti da nas stvarno zastupaju kandidati koji su sposobni i kvalitetni i koji neće dovoditi do koruptivnih radnji i političkog trgovanja”, ističe Troskot.
Što misle o referendumu o izbornom sustavu pitali smo i buduće politologe.
“Nije loše samo po sebi da postoji referendum kao sistem odlučivanja o izbornom sustavu, jer se svodi na to kako ćemo mi birati svoje zastupnike, što je ključni dio demokratske reprezentacije”, kaže student politologije na Fakultetu političkih znanosti Tin Puljić.
“To je nekakva striktno politička odluka o kojoj bi trebali odlučivati oni koji su obrazovani za tu odluku. Dati svima da odlučuju je možda malo kontraproduktivno, jer se ne bi donijela najbolja moguća odluka koja se može donijeti”, dodaje njegov kolega Dominik Rukavina.
Zanimljivu primjedbu imao je i jedini Iračanin koji u Hrvatskoj studira novinarstvo.
“Nas je 40 milijuna i mi imamo samo 328, kako se zovu? Zastupnika! Onda mislim za Hrvatsku, koliko imate samo 3 i pol milijuna, 150 je jako puno”, jasno će Hussam Fadhel.
Jako malo zato je vremena za skupljanje potpisa, organizatori se nadaju u dva tjedna skupiti 380 tisuća potpisa, kao i prije četiri godine. Ovoga puta nadaju se da će to biti dovoljno.
Gošća RTL Direkta bila je čelnica udruge ‘U ime obitelji’ Željka Markić
“Ja volim raditi, i volim raditi stvari za koje mislim da su dobre za sve nas i društvo”, poručila je na početku Markić.
O razlozima za skupljanje potpisa za još jedan referendum, kaže.
“Mi vidimo da puno toga ne ide na dobro. Ljudi koji odlaze ne vide da sa svojim radom i znanjem mogu uspjeti. Ako toliko ljudi ne vide perspektivu, onda to ima problem s upravljanjem zemlje”, jasno će Markić.
“Mi, građanska inicijativa, želimo da birači mogu više utjecati na to tko ih predstavlja u Saboru. Poredak ulaska u Saboru, a određivali vi ih birači preferencijskim glasom, garantira nam da ćemo dobiti kvalitetnije ljude”, ističe čelnica udruge ‘U ime obitelji’.
“Političke stranke su one koji određuju kandidate na listama, a građani će reći koji će biti poredak tih ljudi. Samo za usporedbu, aktualni predsjednik Sabora je dobio 806 glasova”, podsjetila je Markić.
“Na taj način će odgovornost zastupnika biti veća prema građanima a ne šefovima stranaka”, kaže.
“Ako skupimo potpise, minimalne će biti promjene. Prema svim našim izračunima broj stranaka koje će moći ući u Sabor će se neznatno povećati”, jasno će.
“Ja sam dosta angažirana i imam pune ruke posla u civilnom društvu. A da imamo želju prijeći iz civilnog društva u politiku onda bi pratili primjer gospodina Zelića iz GONG-a”, odgovorila je Markić.
O zastupnicima nacionalnih manjina kaže.
“Mi smatramo da bi se broj zastupnika nacionalnih manjina trebao smanjiti ne 6, ali isto tako želimo da se i broj zastupnika smanji na 140. Uštede su velike”, istaknula je Markić i nastavila.
“Zašto zastupnici nacionalnih manjina imaju 8 zagarantiranih mjesta? Smisao toga je daa zastupaju interese manjina. Oni nemaju legitimitet kakvi imaju drugi jer ulaze s višestruko manje glasova”, kazala je.
O zastupnicima dijaspore kaže.
“Oni nisu u takvom položaju kao zastupnici manjina. Tri zastupnika nacionalne manjine dijele 20 tisuća glasova. Tri zastupnika dijaspore predstavljaju jako, mnogostruko veći broj birača”, kazala je.
O zabrani rada nedjeljom, Markić je rekla.
“Smatramo da u Hrvatskoj treba osigurati neradnu nedjelju ili odlično plaćenu nedjelju. Ako se već radi nedjelja, više od sto tisuća ljudi primjerice radi nedjeljom u trgovini, da im se plati viša satnica”, kazala je Markić u Direktu.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.