Vozila na benzin, a pogotovo ako su kombinirana s LPG pogonskim gorivom, često mogu imati neispravnu benzinsku pumpu u spremniku goriva, dok je kod dizelaša često događaju problemi s ventilom za povrat ispušnih plinova
HAK-ov tehnički savjetnik Marin Morava objasnio je koji su najčešći problemi s kojima se susreću vozači koji vozi bezinske, a koji problemi najviše muče vozače dizelaša.
“Kod dizelaša, kod motora s Euro 5 i 6 normom ispušnih plinova, često će se događati problemi s ventilom za povrat ispušnih plinova AGR ili EGR, kao i s adblue spremnikom, s otopinom ureje. Jedno i drugo utječe na gubitak pogona, a riječ je o dijelovima koji obrađuju ispušne plinove. Kod novih generacija dizelskih brizgaljki nema pravila, nekad stanu raditi na 60.000 kilometara, a kod istog modela vozila naprave 300.000 kilometara bez problema. Veliki problem kod dizelaša, kod ove grupe dijelova, je da često nisu lagerski dostupni i cjenovno su dosta veliki i neplanirani trošak, kao i već spomenuti dijelovi koji sudjeluju u obradi ispušnih plinova”, objašnjava Morava za HAK reviju.
S benzincima je pak sasvim druga stvar. Kod njih će nas na cesti ostaviti visokonaponski svitak tzv. bobina i tada ostajemo bez potrebne iskre na svjećicama i gubitkom rada cilindra. Znači, nema daljnje vožnje na siguran način, ističe HAK-ov tehnički savjetnik.
“Vozila na benzin, a pogotovo ako su kombinirana s LPG pogonskim gorivom, često mogu imati neispravnu benzinsku pumpu u spremniku goriva kao i kod motora s direktnim ubrizgavanjem koji koriste visokotlačne pumpe za ubrizgavanje goriva. Benzin ne djeluje kao dizelaš s efektom podmazivanja. Također, noviji trocilindarski benzinski motori često boluju od nekog od problema na distribuciji s lancem. Uvijek je prijenos između bregaste osovine i koljenastog vratila teže uravnotežiti s tri cilindra pa neki materijali u tom prijenosu prije dožive određeni zamor ili ubrzanije trošenje do često neželjene razine njihovog pucanja i potpunog otkazivanja”, kaže Morava, a prenosi Danas.hr.