Ponovo u školskim klupama: u građevinskom i IT sektoru traži se najviše posla, a dodatno obrazovanje pomaže kako bi ga se dobilo
Trećina Hrvata rado ide u školu i nakon završene škole. Istraživanje o obrazovanju odraslih otkriva da se protekle godine 31 posto građana uključilo u neku vrstu obrazovanja, ali i da mnogi od njih to obrazovanje nisu uspjeli završiti zbog obiteljskih i poslovnih obaveza, drugih životnih prioriteta ili visoke cijene večernjih škola i raznih tečajeva.
Uvijek je dobro vrijeme za učenje i ulaganje u sebe. Zna to dobro i Jelena koja pohađa učilište za web developera iako je već zaposlena.
“Ponukalo me to da proširim znanje budući da radim u firmi. Mislim da imam mogućnost napredovanja s ovom edukacijom, definitivno me to ponukalo”, priča nam Jelena Juras iz Zagreba.
Da je cjeloživotno učenje važno pokazalo je i novo istraživanje koje govori da se čak trećina odraslih Hrvata odlučuje na dodatno obrazovanje. Motivi su jasni: mogućnost zapošljavanja, promjene karijere i nadopunjavanje vlastitoga znanja.
A teško je onima koji odustaju od daljnjeg obrazovanja jer su im glavni razlog:
“Financije, s obzirom da odrasli polaznici u Hrvatskoj i dalje sami financiraju vlastito obrazovanje, međutim jednako tako kao jedna od velikih prepreka su nekakve osobne obveze, obiteljske obveze”, kazao nam je Milo Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje za odrasle
Pa je i logično da među odraslima ima više i manje spremnih zagrijati stolicu. Kroz vrata učilišta ipak se prije odlučuju proći oni mlađi odrasli do 30 godina. Oni stariji, preko 50, ne tako često.
Do trideset godina za obrazovanje se odlučuje 51%, do 40 njih 38%, do 50 njih 34%, a starijih od 50 koji su spremni za nova znanja ima 20%.
U građevinskom i IT sektoru traži se najviše posla. A dodatno obrazovanje pomaže kako bi ga se dobilo.
“Baš sam danas bio s jednim polaznikom i on mi govori: dvije tvrtke su zainteresirane za njega. Tako da, definitivno ovisi o samom polazniku koliko je on sam spreman uložiti dodatno vrijeme poslije predavanja”, rekao nam je Tomislav Keščec, predavač na učilištu Algebra.
Pa zabušavanja nema. “Za sada nije bilo šalabahtera ni zabušavanja”, kaže nam Jelena s početka naše priče.
Ipak podaci Zavoda za zapošljavanje govore kako u 2017. godini ima manje zaposlenih odraslih nego u protekle četiri godine, pa se može tražiti i dodatni motiv.
“Apsolutno postoji bojazana da ljude time pripremamo za odlazak u Irsku, Njemačku, to je jedan od problema. Naime nije čak ni nerijetko vidjeti da neke od ustanova za obrazovanje odraslih priprema programe za koje znaju da postoji potreba u zemljama EU-a, neki se čak na taj način i promoviraju”, otkriva nam Milo Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje za odrasle.
Bilo kako bilo – od koljevke pa do groba – najljepše je – školsko doba.
Tin Kovačić
