Muškarcu koji je u jedan zagrebački hotel zbog spolnog zlostavljanja namamio 13-godišnju djevojčicu, sudac istrage odredio je jednomjesečni istražni zatvor. Razlog je opasnost od bijega jer ima hrvatsku putovnicu izdanu u Italiji, kao i prebivalište u toj zemlji, dok stvarno živi u Švicarskoj
U subotu navečer 13-godišnjakinja je roditeljima rekla da ide kod prijateljice. No, kod nje se nije pojavila. Roditelji su alarmirali sve. Uskoro doznaju da je upisana u obližnjem hotelu, gdje ju je pedofil držao punih 26 sati.
Zbog zaštite same žrtve i njezine obitelji, policija uvijek u ovakvim slučajevima strogo taji informacije, no ono što smo uspjeli doznati je da nakon uhićenja u nedjelju navečer u Vlaškoj ulici u Zagrebu, policija tereti 53-godišnjeg muškarca za više kaznenih djela, uključujući spolno zlostavljanje djeteta mlađeg od 15 godina, mamljenje djece za zadovoljavanje spolnih potreba i iskorištavanje djece za pornografiju.
Prema podacima MUP-a, broj djela na štetu djece je u porastu. 2013. bilo je 478 takvih slučajeva, a 2014. njih 620. Za 2015. još nema podataka. Predatore je sve teže spriječiti.
“Vrlo je teško jer se ti slučajevi saznaju nažalost kad dođu do ovog nekog finalnog dijela gdje predator uzima žrtvu, da ju odvede u određen prostor gdje dolazi do seksualnog zlostavljanja ili čak trgovine djece. Ono što je najbitnije znati je da je odnos između roditelj i djeteta najbolja moguća zaštita”, kaže Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek.
Od 1500 tinejdžera, njih 1050 otvorilo je Facebook profil prije svoje 13. godine. U 80 posto obitelji, roditelji nisu s djecom razgovarali ni o kakvim pravila ponašanja na društvenim mrežama, a čak 18 posto tinejdžera spremno se naći s nepoznatom osobom koju su upoznali preko interneta.
“U trenutku istraživanja osam posto ih je to već i učinilo, odnosno otišlo je na sastanak s nepoznatom osobom s Facebooka nasamo”, kaže Ella Selak Bagarić iz Poliklinike za djecu Zagreb.
Isklučivanje računala ili oduzimanje pametnih telefona, nije najbolje rješenje, kao ni špijuniranje.
“Zadiranje u privatnost je da roditelj ne pokazuje interes za što dijete čini cijelo vrijeme, nego mu ono ili provali u profil ili kopa po stvarima i naravno da to nijedan tinejdžer ne voli”, pojašnjava Selak Bagarić.
Ali kada se roditelji trude svakodnevno pokazati interes za ono što dijete zanima, s kim s druži i što doživljava i proživljava, onda je, tvrdi struka, veća vjerojatnost da kada to dijete ima negativno iskustvo ili se nađe u nedoumici prvo potraži savjet roditelja.
Ivan Skorin
