Ostvarenu nepripadnu materijalnu korist u ukupnom iznosu od 245.500,00 eura uložili u kupnju nekretnine, vozila i luksuznih satova
USKOK je nakon dovršene istrage pred Županijskim sudom u Zagrebu podnio optužnicu protiv 52 hrvatska državljana te jednog državljanina koji ima i bugarsko i albansko državljanstvo. Tereti ih se za kaznena djela zločinačkog udruženja, pomaganja u utaji poreza ili carine u okviru zločinačkog udruženja, samostalne utaje poreza ili carine te pranja novca.
Kako doznaje Nacional, riječ je o opsežnoj akciji u kojoj se Gorana Krunića (44) iz Zagreba sumnjiči da je organizirao zločinačko udruženje sastavljeno od 53 poduzetnika, među koje je uključio i vlastitu suprugu te sestru. Prevaru je priznalo 47 optuženih. Među njima se nalaze i bivši hrvatski nogometni reprezentativac i nekadašnji igrač Dinama Josip Šimić, kao i poznati ugostitelj Nikola Bušljeta.
Bušljeta je poslovanje razvijao diljem Hrvatske, gdje je otvarao kafiće, restorane i vinske barove, a prije desetak godina širio se i na Pag. Nikola je brat Ivana Bušljete, jednog od pionira hrvatske clubbing scene i suvlasnika kluba Papaya na Zrću. Zajedno su, među ostalim, pokrenuli zagrebačke klubove Piranha i Mansion na Jarunu, a u jednom razdoblju bili su i vlasnici poznatog restorana Lido, također smještenog na Jarunu.
Priopćenje USKOK-a
Optužnicom se prvookrivljenika tereti da je u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2024., na području Zagreba i drugih mjesta, kao odgovorna osoba i stvarni upravitelj poslovanja više trgovačkih društava, povezao drugookrivljenog do desetookrivljenog. Riječ je o odgovornim osobama i osobama ovlaštenima za raspolaganje novčanim sredstvima više društava, koje je organizirao u zajedničko djelovanje s ciljem ostvarivanja znatne protupravne imovinske koristi za sebe i druge. To je, prema optužnici, činjeno izdavanjem nevjerodostojnih računa trgovačkim društvima i obrtima radi neopravdanog smanjenja obveza poreza na dodanu vrijednost, čime je oštećen državni proračun Republike Hrvatske.
Kako bi se plan proveo, prema uputama prvookrivljenika osnivana su ili preuzimana različita trgovačka društva koja nisu obavljala stvarnu poslovnu djelatnost. Ta su društva služila isključivo za izdavanje računa za isporuke koje nikada nisu izvršene te za zaprimanje neosnovanih uplata od društava i obrta kojima su takvi nevjerodostojni računi bili izdavani.
Oštetili državni proračun za skoro 2 milijuna eura
Prema navodima optužnice, u sklopu plana prvookrivljenik je, uz unaprijed dogovorenu proviziju, pronalazio odgovorne osobe trgovačkih društava i vlasnike obrta koji su bili spremni ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe i druge, koristeći odbijanje pretporeza na temelju izdavanja nevjerodostojnih računa.
Nakon toga je prvookrivljenik, osobno i preko drugookrivljenika, usmjeravao i nadzirao postupanje odgovornih osoba društava koja su služila za izdavanje takvih računa te odlučivao na koji će se način, nakon njihove naplate, raspolagati novcem na bankovnim računima tih društava. U tom su kontekstu prvookrivljenik, drugookrivljenik i devetookrivljenik izdavali nevjerodostojne račune, dok su treće-, peto-, šesto-, sedmo-, osmo- i desetookrivljenici omogućili prvookrivljeniku da takve račune izdaje u ime društava u kojima su imali status odgovornih osoba ili ovlasti za zastupanje. Ti su računi izdavani većem broju trgovačkih društava i obrta, bez stvarne isporuke roba ili usluga, uključujući i društva u kojima je odgovorna osoba bio šestookrivljenik. Na temelju tih računa potom su izvršavana plaćanja s bankovnih računa korisnika koje su, prema optužnici, pronalazili prvookrivljenik, drugookrivljenik i četvrtookrivljenik.
Takvim knjiženjem i obračunom u poreznim prijavama tim je društvima i obrtima neosnovano iskazan i odbijen pretporez u ukupnom iznosu od najmanje 1.993.639,18 eura, čime je za taj iznos oštećen državni proračun.
Nakon zaprimanja uplata, prvookrivljenik do desetookrivljenika te drugi ovlaštenici po računima društava na koja je novac uplaćen, postupajući prema uputama prvookrivljenika i drugookrivljenika, podizali su sredstva u gotovini ili ih prebacivali na bankovne račune otvorene i korištene u tu svrhu od strane jedanaestookrivljenice, petookrivljenika, devetookrivljenika i drugih fizičkih osoba. Ti su potom, prema nalogu prvookrivljenika, podizali gotovinu i predavali mu je, dok je s računa jedanaestookrivljenice, uz njezino ovlaštenje, prvookrivljenik i sam podizao novac.
Podigli skoro 6 milijuna eura
Na taj su način podigli ukupno najmanje 5.989.685,17 eura. Od tog iznosa zadržali su za sebe protupravnu imovinsku korist u visini dogovorene provizije od 805.584,99 eura, koju su, prema unaprijed utvrđenom planu, međusobno raspodijelili. Preostali dio podignute gotovine vraćen je odgovornim osobama trgovačkih društava i vlasnicima obrta kojima su bili izdani navedeni nevjerodostojni računi. Ti su, primanjem prikrivene isplate dobiti, na opisani način izbjegli utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak od kapitala u iznosu od 703.194,16 eura.
Uz to, prvookrivljenik i petookrivljenik terete se da su u razdoblju od 14. listopada 2024. do 4. veljače 2025. u Zagrebu, djelujući zajednički i prema dogovoru, nakon što su prethodno nezakonitim radnjama ostvarili protupravnu imovinsku korist naplatom provizije za izdavanje nevjerodostojnih računa korištenih za umanjenje obveze PDV-a i oštećenje državnog proračuna, ta novčana sredstva zaprimali i prebacivali na račune dvaju trgovačkih društava te drugih povezanih društava u kojima je stvarni voditelj poslovanja bio prvookrivljenik, a dio sredstava i podizali u gotovini. S namjerom prikrivanja traga i lažnog prikazivanja da potječu iz zakonitih izvora, tako stečenu protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 245.500,00 eura uložili su u kupnju nekretnine, vozila i luksuznih satova, prenosi Danas.hr.
