Vijest da je Art-kino, posljednja klasična kino dvorana u Rijeci, nabavila najsuvremeniji laserski 4K projektor, kao i sve češće slikanje riječke oporbe kraj oronulog bivšeg kina Teatro Fenice ne bi li i tako kritizirali gradsku vlast, prilika je za nostalgično vraćanje u doba kada su Riječani hrlili u brojne kino dvorane
Piše: Neven Šantić
Danas u Rijeci osim Art-kina s 315 sjedalica djeluje i multipleks Blitz Cinestar u Tower centru s 1890 sjedalica u 8 dvorana.
Prema analizi Biroa za plan i analize Općinske skupštine Rijeka iz ožujka 1970. godine, kao podloge za raspravu o kinematografskoj mreži, na području čitave općine bilo je tada 16 kinematografskih dvorana u kojima je bilo ukupno čak 6.937 sjedišta. Na užem gradskom području, onome što bi odgovarala granicama današnjeg grada Rijeke bilo je 8 dvorana sa 4.520 sjedišta, a na izvangradskom području 8 dvorana s 2.417 sjedišta.
U Rijeci nekad šest kino-dvorana s 3.869 sjedišta
U sastavu Kinematografskog poduzeća Rijeka bilo je 6 kino-dvorana s 3.869 sjedišta.
Bila su to kina Partizan (danas poznat kao Teatro Fenice), Beograd (danas Art-kino), Neboder (dvorana HKD), Jadran (kasnije sportsko društvo Partizan Sušak, a danas Sportsko-rekreacijski centar Sušak), Garibaldi (danas prodavaonica DM) i Viševica (danas automat klub).
Na području grada djelovala su tada još i kina u sklopu Doma JNA (dvorana Filodrammatica) te na Zametu.
Ostali kinematografi na području riječke općine, u naseljima koja okružuju Rijeku, djelovali su u sastavu mladima danas nepoznatog pojma Socijalističkog saveza radnog naroda (SSRN), neke vrste nad ili kvazi stranke koja je okupljala i članove i nečlanove SK, i ostalih tadašnjih društvenih organizacija.
Kina su tada još imali Bakar, Klana, Krasica, Škrljevo, Dražice, Hreljin, Draga i Kraljevica, dok su ona u Kastvu i Viškovu prestala s radom u toku 1967. godine.
Riječani 1961. godine imali 1.156 televizora
U analizi kinematografske mreže konstatira se da se iz godine u godinu bilježi stalan pad broja posjetitelja. Tako je Kinematografsko poduzeće Rijeka u svojih šest kina imalo 1967. godine 1.722.260, a 1969. godine 1.339.624 gledatelja, što je pad od 20 posto.
Glavni uzrok pada broja kino posjetitelja autori analize vidjeli su u porastu broja televizora u Rijeci. Tako su Riječani 1961. godine imali 1.156 televizora (jedan televizor na 109,9 stanovnika), dok se 1967. godine ta brojka popela na čak 23.751 televizora. To znači da je tada u Rijeci dolazio jedan televizor na 6 stanovnika, što je bilo bolje od europskog prosjeka od jednog TV uređaja na 7 stanovnika.
Međutim, vratimo se na pad broja posjetitelja kino predstava – ono što se tada činilo dramatičnim iz današnje perspektive i ne izgleda tako loše. Naime, kada te brojke od prije pedeset godina usporedimo s današnjim brojkama kino posjetitelja, one izgledaju nestvarno dobro.
Evo dokaza.
U jednoj “maloj” Rijeci je, kao što je spomenuto, u šest kino dvorana Kinematografa Rijeka s 3.869 sjedišta 1969. godine bilo nešto više od 1,3 milijuna posjetitelja, a danas Cinestar grupa, vodeći kino prikazivač u regiji (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo) u 28 multipleks kina i 182 kino dvorane s preko 27.000 sjedala proda oko 4,5 milijuna ulaznica godišnje. I ne žale se. Dapače.
Kino-dvorane trebale su se graditi na Vojaku i Krnjevu
Valja spomenuti da je u toj riječkoj raspravi o mreži kinematografa početkom 1970. godine i unatoč pokazateljima o padu broja gledatelja razmatrana ideja da se zbog širenja grada, uz predviđeno zatvaranje kina Jadran, svejedno preporuči izgradnja dvije nove kino dvorane.
Trebale su se graditi na Vojaku i Krnjevu, naseljima u kojima su tada nicale zgrade jedna za drugom. Naposljetku se, zbog neisplativosti, od toga odustalo.
Televizija i drugi oblici zabave s godinama su doista postajali sve veća konkurencija kino dvoranama, no kino je kao institucija ipak preživjelo, i u klasičnom i u multipleks izdanju. I u svijetu i u Rijeci.
Stižu nove generacije s novim navikama, ali kino doživljaj ostaje isti.
