KOMENTAR NEVENA ŠANTIĆA

Kolumna | Neven Šantić: Podsjetnik na Brodokomercove slavne (i manje slavne) dane

24.05.2024.
19:47
Foto: Riportal - Pixsell

Kada sam prije dvije i pol godine, povodom napuštanja trgovine na uglu Zadarske i Trpimirove ulice, prekoputa riječkog nebodera, pisao o Brodokomercu, najavio sam da je, i s obzirom na stanje u njegovim drugim trgovinama, samo pitanje dana kada će ta tvrtka osnovana 1947. godine otići u povijest.

Piše: Neven Šantić

Nakon najave da će trgovački lanac Tommy preuzeti Brodokomerc novu, sljednika bankrotiranog Brodokomerca kojeg se u privatizaciji bio dočepao Josip Gucić, izgleda da taj dan samo što nije došao.

U povijesti Brodokomerca bilo je slavnih dana, ali i epizoda u kojima je tvrtka, slikovito rečeno, spašavala glavu.

Pravi uspon Brodokomerca počeo je 1963. godine

Pravi uspon Brodokomerca počeo je 1963. kada je pored svoje osnovne djelatnosti – opskrbe stranih pomoraca i brodova u našim lukama – proširio poslovanje i na turizam, i to prodajom strane robe široke potrošnje za stranu valutu, što je smatrano obogaćenjem turističke ponude za strance. Najpoznatija takva prodavaonica, upečatljiva jer je bila ostakljena, nalazila se na Gatu Karoline riječke, tamo gdje je donedavno bio i istoimeni kafić.

Ubrzo je uslijedilo integriranje s Trgoprometom u jedinstveno poduzeće Brodokomerc, da bi krajem 1968. godine, nakon spajanja s Općim trgovačkim poduzećem (OTP), ova tvrtka pod nazivom OTP Brodokomerc postala dominantna u širenju trgovačke mreže – kako u centru grada tako i u novim naseljima od Gornje Vežice do Turnića, Podmurvica i Kantride.

Ambiciozna tvrtka kreće u izgradnju hotela i turističkih naselja

U 1969. godini ambiciozna tvrtka kreće u izgradnju hotela i turističkih naselja, gdje je investirano 440 milijuna tadašnjih dinara ili značajnih 198 milijuna dolara po današnjem kursu korigiranom sa stopom inflacije. Jedan od najpoznatijih takvih projekata bio je Haludovo u Malinskoj na Krku, gdje je suinvestitor bio čuveni Bob Guccione, vlasnik američkog časopisa za odrasle Penthouse.

No, početkom 1973. godine izbija kriza. Brodokomerc je u to vrijeme bio privredni div s 2500 zaposlenih. Na području regije imao je 136 prodavaonica (71 u Rijeci) i na desetke hotela s 5.485 ležajeva, ali i nepokrivenih investicija u iznosu od 180 milijuna dinara (81 milijun dolara). Najednom su trgovine postale poluprazne jer nije bilo novaca za nabavku, sve je bilo uloženo u turizam.

Spas u zadnji čas

Smijenjeno je vodstvo tvrtke na čelu s generalnim direktorom Ivanom Faragunom, kojem se posebno stavljao na dušu ugovor s Bobom Guccioneom za Haludovo gdje je stajalo da tvrtka Penthouse club može 21 godinu ubirati proviziju za svu klijentelu Haludova, čak i onu koja je u hotel došla samostalno.

Nakon promjene vodstva, velika imovina i značaj Brodokomerca utjecali su na optimizam vjerovnika pa je spriječen stečaj i krah poduzeća.

Samo nekoliko mjeseci poslije posrnulom divu svanulo je sunce. U travnju 1973. otvorena je Robna kuća Korzo, najmodernija novoizgrađena robna kuća u Jugoslaviji – s klimatizacijom, pokretnim stepenicama i agregatom za slučaj nestanka struje – koja je bila dva puta veća od tršćanskih robnih kuća Coin i Upim, a za pola veća od najveće tršćanske robne kuće – Standa.

Ponovno u vrtlogu krize

S godinama Brodokomerc je ne samo stao na noge nego je i dodatno jačao, da bi se 1987. ponovno našao u vrtlogu krize. Kada je izbila čuvena afera Agrokomerc, ispostavilo se da je Brdokomerc preblisko surađivao s Fikretom Abdićem i njegovim preko noći stvorenim gigantom iz Velike Kladuše. Ovaj put Brodokomercu nije prijetio stečaj, ali je svejedno smijenjen generalni direktor Branko Jerčinović.

Tvrtka je doduše bila malo poljuljana, što će se vjerojatno odraziti i na to što je u pretvorbeno-privatizacijskoj otimačini postala lak plijen spomenutom Guciću i njegovim kompanjonima.

Ostalo znamo.

I kada je na razvalinama nekadašnjeg diva osnovana Brodokomerc Nova, nije tu bilo neke ambicije koja bi dala nadu da će tvrtka izdržati konkurenciju s drugim nadirućim, domaćim i stranim, trgovačkim lancima. Više je to bilo umiranje na rata.

I sada se čini da stiže na naplatu i posljednja rata.

Riječani i Primorci preživjet će, naravno, i bez Brodokomerca. Tvrtke nastaju i nestaju. Čak i one koje prodaju živežne namirnice. No, i kada mu ime nestane iz registra poduzeća, Brodokomerc će zauvijek ostati dio povijesti Rijeke.

Tako ga i treba pamtiti.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari