Prije desetak dana dobio sam podatke jedne norveške istraživačke mreže koja svake godine mjeri povjerenje Norvežana u političke i društvene institucije. Rezultati za 2025, godinu (a slični su bili i za prethodne dvije godine) su bili toliko intrigantni da sam odlučio potražiti neko usporedivo istraživanje provedeno u Hrvatskoj. I imao sam što vidjeti.
Piše: Neven Šantić
Istraživanje Jadranskog medijskog digitalnog opservatorija (Adria Digital Media Opservatory – ADMO), čije su članice između ostalih Fakultet političkih znanosti, Fakultet elektrotehnike i računalstva i Filozofski fakultet iz Zagreba te Gong, provedeno je od 2022. do 2025. godine. Općenito, pokazalo je nisku razinu povjerenja građana Hrvatske u političke i društvene institucije za razliku od onog u Norveškoj.
Prije usporedbe valja dodati jednu napomenu. Naime, u istraživanju provedenom u Hrvatskoj građani su povjerenje u pojedine institucije izražavali na brojčanoj skali od 0 (potpuno nepovjerenje) do 10 (potpuno povjerenje), pa je bilo potrebno te brojke pretvoriti u postotke kako bi mogli rezultate usporediti s onima u Norveškoj. Evo konačno i konkretnih rezultata.
Norvežani najviše vjeruju nevladinim organizacijama
Norvežani, primjerice, najviše vjeruju nevladinim organizacijama (90 posto), a najmanje društvenim mrežama (10 posto). U Hrvatskoj, s druge strane, iako kotira relativno visoko u usporedbi s povjerenjem u druge institucije, povjerenje u nevladine organizacije dostiže tek 48 posto, dok društvenim mrežama povjerenje poklanja čak 30 posto građana.
Uspoređujući s ostalim institucijama, ispada da Hrvati više vjeruju Facebooku, Instagramu i X-u nego Vladi (27 posto), Saboru (27 posto) i političkim strankama (24 posto). U Norveškoj je posve suprotno. Parlamentu vjeruje 72, Vladi 65 a strankama 47 posto Norvežana, što je ogromna razliku u odnosu na društvene mreže koje su u toj zemlji, kao što smo vidjeli, na dnu povjerenja, i znak velikog povjerenja Norvežana u tamošnje političke institucije i političare.
Govore li ovo ponešto i o stanju demokracije u Hrvatskoj i Norveškoj?
Također, Norvežani imaju veliko povjerenje i u sindikate (73 posto), važne za očuvanje socijalne ravnopravnosti, i domaće tradicionalne medije poput novina, televizije i radija (60 posto), koji su kao komunikacijski kanali važni za demokratski proces, dok su te dvije društvene institucije u Hrvatskoj na razini povjerenja od 39 posto. Malo i nedovoljno.
Drugim riječima, građani Hrvatske prema ključnim političkim i društvenim institucijama iskazuju veliko nepovjerenje, dok Norvežani čine posve suprotno. Vjeruju institucijama, pa je kod njih čak i institucija s najmanjim povjerenjem (političke stranke) usporediva s institucijama koje u Hrvatskoj imaju najveće – iako relativno nisko povjerenje poput nevladinih organizacija.
Logično se zapitati govore li ovi rezultati ponešto i o stanju demokracije u Hrvatskoj i Norveškoj. Svakako, jer povjerenje građana u političke i društvene institucije predstavlja temelj demokracije u nekoj zemlji. Pokazatelj kvalitete političkog i društvenog života u nekoj sredini, pa i bogatstva zemlje u cjelini.
Ako, primjerice, Norvežani imaju veliko povjerenje u svoj parlament i vladu to znači da smatraju svoje političare odgovornim i doraslima za posao koji rade te da, bez obzira koja je politička grupacija na vlasti, smatraju kako ih neće iznevjeriti. U Hrvatskoj, pak, niska razina povjerenja u Sabor i Vladu, uz još gore mišljenje o političkim strankama, pokazuje općenito nepovjerenje u ljude koji se bave politikom i odbojnost prema politici kao djelatnosti rješavanja problema u zajednici.
Odbijanje sudjelovanja u političkom životu
Odatle u Hrvatskoj iz godine u godinu sve slabija izlaznost na izbore, 62 posto na izborima 2024. u odnosu na 80 posto na parlamentarnim izborima u Norveškoj 2025., i sve veće odbijanje sudjelovanja u političkom životu kao znak odustajanja od želje da izbornim kažnjavanjem loših i biranjem onih „manje loših” promjene političare. A to sigurno neće ojačati demokraciju. Dapače.
Ima li izlaza iz ovog začaranog kruga u kojem građani Hrvatske ne vjeruju političarima – štoviše, brojnim aferama kojih smo svjedoci iz dana u dan političari samo potkopavaju ionako nisko povjerenje u sebe i ključne političke institucije – a ovi ne čine ništa da to povjerenje dobiju?
Norvežani pokazuju da ima. Možda jednog dana i mi krenemo njihovim putem.
