Čini se da je Marko Perković Thompson nakon verbalnog obračuna sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem odlučio držati „propovijed” o tome „kako je bilo” (i „kako treba biti”) i u drugim gradovima i prostorima gdje nastupa. Pa i u Rijeci
Piše: Neven Šantić
Čovjek u čijem nastupu ima više poganske simbolike nego kršćanske skrušenosti (od doba srednjovjekovnih mirakula Katolička crkva više ne koristi „scenske efekte” da bi impresionirala puk), i koji na pozornicu izlazi s pozdravom „Hvaljen Isus i Marija” kao samozvani božji pastir a ne zabavljač, odlučio je lekciju očitati i Rijeci.
Ovom gradu i Županiji, tvrdi pjevač, treba ni manje ni više nego Isus.
Odmah su reagirali probuđeni političari
Odmah su reagirali probuđeni političari koji su do sada uglavnom bagatelizirali plimni val Thompsonovih „propovijedi”.
Župan Ivica Lukanović i riječka gradonačelnica Iva Rinčić poručili su mu da je Isus u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji prisutan i da ga vjernicima najbolje približava nadbiskup Uzinić, a Rinčić je još dodala da se pjevač drži pjevanja umjesto što svojim pokličem ‘Za dom spremni’ „potiče podjele i šteti društvu”.
No, na pravo je mjesto Thompsona, i ne spominjući ga, na subotnjoj propovijedi u Rijeci smjestio sam nadbiskup: „Da, treba nam Isus. Ali kakav? Treba nam Isus Evanđelja, treba nam Isus koji nam se objavljuje kao suosjećajni Bog, kao Bog sa srcem, Bog kojemu je stalo do svakoga…”. Što je sve suprotno od onoga što čine pjevač i njegovi idolopoklonici uz pomoć decibela i buke, a ako im se netko suprotstavi i sijanjem mržnje, bilo verbalnim napadima po društvenim mrežama bilo, ako zatreba, i pirotehnikom, palicama ili šakama.
Riječ je o taktici
Na drugom koncertu Thompson je osjetio potrebu da dodatno prosvijetli Riječane.
Negirao je, naravno, tvrdnje da su on i njegovi poklonici fašisti ili nacisti riječima da je to zlo koje se dogodilo čovječanstvu i našem narodu (dodajući, predvidljivo, da je komunizam možda bio i veće zlo za naš narod), ali nije imenovao to zlo. Kao Donald Trump prije nekoliko dana kada je, povodom objavljivanja rasističkih video uradaka o obitelji Obama, izjavio da nije rasist no odbijajući izrijekom osuditi video uratke.
Drugim riječima, riječ je o taktici: ja ću prokazati imaginarno zlo, ali ću svoje poklonike pustiti da o svemu tome misle kao i do sada.
Da hoće doista djelovati u duhu Božjeg pastira, kakvim se hoće prikazati, onda bi Thompson postupio kao splitski svećenik Ante Žderić koji je 2023. godine, u povodu obilježavanja proboja logoraša iz Jasenovca, objavio tekst u kojem je, osuđujući ustaški režim, ustvrdio da „onaj koji ne osudi zločine u Jasenovcu ne može biti vjernik pa imao i sve sakramente”, dodajući da „tuđe zlo ne opravdava tvoje zlo”.
Samozvani vlasnik i širitelj „istine” o „onome što je bilo”
Ovako, birajući ono što mu odgovara i manipulirajući prvenstveno mladima, Marko Perković se prikazuje kao lažni prorok lažnih vjernika, samozvani vlasnik i širitelj „istine” o „onome što je bilo”. Od čega koristi na kraju krajeva, i to financijske, ima samo on (i društvo oko njega).
Svi znaju što je bilo, ali se neki prave ludi jer žele da Domovinski rat izbriše iz kolektivne memorije ustaške zločine iz Drugog svjetskog rata i snagu partizanskog pokreta (usput, u kojem su komunisti bili zanemariva manjina) koji je pobijedio to zlo, stigmu koja će vječno pratiti hrvatski narod, i Hrvatskoj osigurao državne granice.
Zbog šake glasova podilazi se svjetini
Ako mladi ne znaju što je bilo, ili im se prikazuje falsificirana prošlost, uveliko su krivi i njihovi učitelji i obiteljski autoriteti. No, najveća je krivica na političkoj i intelektualnoj eliti. Zbog šake glasova podilazi se svjetini.
Prije svih to čini HDZ koji bi i novce i ovce (dvojno tumačenje pozdrava Za dom spremni, primjerice, da se ne „iritiraju” pripadnici HOS-a) da bi ga se i njegov utemeljitelj Franjo Tuđman – koji je kao pripadnik partizanskog pokreta dobivao napadaje bijesa na sam spomen ustaštva i pozdrava ZDS – momentalno odrekao da se digne iz groba.
Od straha da mu krajnja desnica, od Domovinskog pokreta, Domina i raznih takozvanih suverenističkih stranaka do Mosta, ne oduzme glasove – ponaša se tako da opravdava ono što se ne može opravdati ili skriva pravi pogled na događaje tumačeći ih kako njemu odgovara. Pa tako u obranu Thompsona krši i Ustav derogirajući ovlasti lokalne (zagrebačke) samouprave.
HDZ nije ništa naučio od njemačkih demokršćana
HDZ očito nije ništa naučio od njemačkih demokršćana (CDU, CSU), koji ne žele koketirati s duhovima (nacističke) prošlosti makar rastao broj glasova krajnje desnog AfD-a. Uzdaju se, u konačnici, u demokratski duh poslijeratne Njemačke koji bi, kada za to dođe vrijeme, trebao pokazati da ipak većinski ne želi povratak u prošlost (sa zavodljivim „idejama” o ljepšoj budućnosti bez imigranata i ostalih koji „kradu” poslove „poštenim” Nijemcima).
Marko Perković Thompson lakmus papir je naše političke i društvene stvarnosti. Pred raskršćem smo. Biramo između budućnosti (kako god se turobna mogla činiti) ili povratka u prošlost s lažnim zajedništvom te bez snošljivosti i suosjećanja za bližnje i, posebno, one vjerski, etnički ili vrijednosno drugačije.
Da ne bi poslije bilo da nismo znali što je bilo.
(Stavovi i mišljenja autora komentara nisu uvijek u cijelosti odraz stavova i mišljenja redakcije Riportala)
