KOMENTAR NEVENA ŠANTIĆA

Neven Šantić: Veći problem od nedostatka radne snage je loša struktura gospodarstva

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Već nekoliko godina čim se primakne turistička sezona hotelijeri i ugostitelji počinju kukati o manjku radne snage. Kuknjava je obično praćena tužnom pričom o teškoćama poslovanja i plaćama za koje naši ljudi, eto, ne žele raditi pa radnike treba uvoziti iz zemalja za koje su plaće u Hrvatskoj još uvijek atraktivne.

Piše: Neven Šantić

Unatoč ovoj predstavi gdje se svake godine ponovno “čudimo” kako posla ima a nema ga tko raditi, poduzetnici zapravo znaju da je uvoz odnosno cirkulacija radne snage normalan proces koji je funkcionirao i prije današnje globalizacije kada je svijet svima postao na dohvat ruke.

A i hrvatska država, svjesna gospodarskih tokova i stanja vlastite radne snage, posljednjih godina sve lakše izdaje strancima dozvole za rad, i to ne samo u ugostiteljstvu i hotelijerstvu već i u građevinarstvu, industriji pa čak i u poljoprivredi. I tako treba biti.

Poput pčela, let od cijeta do cvijeta…

Kada pak govorimo o plaćanju radne snage, ponudi i potražnji, naše tvrtke koje posluju kao svjetske firme imat će i svjetske cijene pa shodno tome i svjetske plaće. One koje su niže na ljestvici, jer se još nisu probile na svjetsko tržište, imat će “domaće” cijene i domaće plaće. A radna snaga, domaća i strana, će poput pčela letjeti od cijeta do cvijeta i zaustaviti se tamo gdje se može ili želi zaposliti.

Pojednostavimo to dodatno. Ako naplaćujete pizzu 70 kuna onda platite i pizajola koliko ga plaćaju vani, ako su vam cijene u restoranu slične onima u drugim zemljama neka onda i chef i pomoćni radnik ima plaću kakvu bi zaslužio u inozemstvu, ako su vam cijene hotelskih soba iste kao i vani, platite recepcionere, sobarice, konobare i kuhare onoliko koliko bi bili plaćeni u Italiji ili Španjolskoj u hotelu istog ranga. I sigurno nećete imati problema s angažiranjem radne snage.

A ako ste ispod te klase, zaradit ćete manje pa ćete manje platiti i radnu snagu i onda se koji put pomučiti da je pronađete, odnosno uvezete.

Velika porezna opterećenja za plaće i doprinose

Ipak. Izuzmemo li velika porezna opterećenja za plaće i doprinose, na što poduzetnici s pravom upozoravaju a za što država još uvijek nema sluha, za Hrvatsku je veći problem od nedostatka radne snage – koju ćete ponavljam uvijek moći nadomjestiti “gastarbajterima” (koliko li je samo ova riječ svojedobno bila popularna) – loša struktura našeg gospodarstva.

Zbog toga se, pogledajte oglase za zapošljavanje, pretežno traže slabije plaćena radna mjesta a mnogi naši nezaposleni to ne žele raditi. Istovremeno naše (ne samo) mlađe ljude zadnjih godina privlači ponuda poslova u članicama EU, a u mnogima od njih se traži stručnost i znanje i zato su daleko bolje plaćeni nego ovdje.

Hrvatske vlasti uglavnom puštaju da ovaj proces “restrukturiranja gospodarstva” ide više-manje spontano, no vrijeme curi. Za cjelovito rješavanje problema gospodarstva i radne snage u već poodmaklom 21. stoljeću vjerojatno bi trebalo bi reformirati proračunske stavke, poreznu politiku i školski sustav, povećati izdvajanja za znanost, tehnologiju i obrazovanje, napraviti djelotvorniju i jeftiniju javnu upravu.

U međuvremenu, može se značajnijim izravnim i neizravni poticajima određenim gospodarskim djelatnostima ili poduzetništvu u cjelini sve to i ubrzati kako bi se Hrvatska konačno počela brže razvijati.

Hrvatska i dalje ima jednu od najvećih stopa nezaposlenosti u EU

Podaci kažu sljedeće. U travnju 2022. godine prema brojkama Hrvatskog zavoda za zapošljevanje u zemlji je bilo 118.922 nezaposlenih. Unatoč općem opadanju nezaposlenosti posljednjih godina, Hrvatska i dalje ima jednu od najvećih stopa nezaposlenosti u EU za odrasle osobe i mlade, dok su stope zaposlenosti i aktivnosti među najnižim u EU.

Tako je u četvrtom tromjesečju lani u Hrvatskoj bilo 3,5 milijuna radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina, od kojih je 1,69 milijuna bilo zaposlenih, 115 tisuća nezaposlenih i 1,7 milijuna neaktivnih. Prema stručnim procjenama, od 2011. do 2021 godine iz zemlje je, pogotovo u razdoblju nakon ulaska u EU, iselilo oko 370.000 ljudi.

Drugim riječima, imamo premalo zaposlenih, a previše neaktivnih i iseljenih. To su dugoročno prave loše vijesti za poduzetništvo, gospodarstvo i razvoj, a ne manjak određene vrste radne snage što se najlakše može riješiti njenim uvozom.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
1 Views1 Views