Riječki vijećnici su u četvrtak izglasali rekordan gradski proračun za 2025. godinu. Neki od njih su po običaju nabacili po koji kilogram blata na odlazećeg gradonačelnika. No unatoč tisućama izgovorenih riječi, na sjednici Gradskog vijeća jedna je stvar prešućena
Piše: Neven Šantić
Nitko se javno, naime, nije osvrnuo na otvoreno pismo riječke i hrvatske arhitektonsko-urbanističke struke gradonačelniku Marku Filipoviću kojim se „izražava zabrinutost zbog aktualnih praksi u planiranju i oblikovanju javnih prostora grada”.
Kao primjeri projekta za koje arhitekti smatraju da nisu u skladu s osnovnim standardima prostornog planiranja, spominju su kompleks stadiona Kantrida, prostor bivšeg Istravina, naselje Turanj i Adamićev gat. Ukratko, traži se stručno, transparentno i sustavno pristupanje urbanističkom razvoju Rijeke u interesu općeg dobra.
Prostorno planiranje nije igračka
Ovo pismo koje su gradski vijećnici odlučili ignorirati (do kada?) stjecajem okolnosri pada na okruglu, 50-tu godišnjicu donošenja Generalnog urbanističkog plana (GUP), prvog cjelovitog riječkog nakon ujedinjenja Rijeke i Sušaka nakon Drugog svjetskog rata u jedinstveni grad. Tada, 1974. godine, postavljeni su urbanističko-razvojni temelji današnje Rijeke koji su se od kraja 1980-ih godinama nagrizali, a to se nastavilo i nakon novog GUP-a iz 2007. godine.
Gradskim vijećnicima prije pedeset godina bilo je jasno (je li i današnjima?) da je GUP okvirni plan koji nije „sveto pismo” i da će biti promjena, ali da se dok je na snazi poštuju njegove opće konture a pojedinačni zahvati trebaju provoditi po zakonima struke i u granicama plana. Drugim riječima, da prostorno planiranje nije igračka koja se može krojiti kako kome padne napamet.
Primjer Ljubljane
Kako razmišljanje o budućnosti grada može izgledati u praksi neka posluži primjer Ljubljane, Rijeci prijateljskog grada s kojim je nekada imala prisne a danas tek sporadične odnose. Kada je 2006. godine do tada ugledni poslovni čovjek Zoran Janković prvi put, i to u prvom krugu, bio izabran za gradonačelnika Ljubljane, njegov zamjenik sa zadatkom postao je Janez Koželj, ugledni slovenski arhitekt i urbanist.
Koželj je kao prvi gradski urbanist u tom prvom Jankovićevom mandatu zacrtao viziju dugoročnog razvoja Ljubljane do 2025. godine na temelju kojeg je u srpnju 2010. godine usvojen, kako mu je službeni naziv, Općinski prostorni plan Gradske općine Ljubljana. Ovaj je plan, između ostalog, doveo do širenja pješačke zone u centru Ljubljane, zacrtao stambene, poslovne i rekreativne zone i, što je možda najvažnije, spriječio graditeljsku devastaciju i starijih i novijih dijelova grada.
I da nije ništa drugo napravio, Koželj, koji je između ostalog 2012. bio jedan od utemeljitelja posebnog studija urbanizma na Ljubljanskom arhitektonskom fakultetu, je zadužio svoj grad. No, prostor da zajedno s drugim slovenskim stručnjacima postavi konture suvremenog grada otvorila mu je upravo politika, odnosno Janković. Iako je bio nazivan populistom, a bilo je i kritika na njegovu menadžersku karijeru, Janković je postavljanjem Koželja za svog zamjenika i dajući mu odriješene ruke da vodi projekt osmišljavanja prostorno-urbanističke budućnosti Ljubljane, pokazao širinu i viziju. I zato je i dalje gradonačelnik Ljubljane, u svom šestom mandatu, a na njegovoj listi i dalje je Janez Koželj, kao budno oko koje brine da Ljubljana ne bude prostorno devastirana.
Upozorenje cjelokupnoj riječkoj javnosti
Apel arhitekata i urbanista Marku Filipoviću, izgleda, nije slučajno upućen odnosno objavljen nakon što se već saznalo da on neće biti kandidat za gradonačelnika u narednom mandatu. Otvorenim pismom, koje je i upozorenje cjelokupnoj riječkoj javnosti, hoće se poručiti da se u narednih pet mjeseci do novih izbora i gradonačelnik, ali i vijećnici suzdrže od donošenja odluka na prečac, pogotovo kada je riječ o prostornom planiranju.
Stoga je pitanje za gradske vijećnika, među kojima ima i arhitekata, hoće li se, i kada, s njihovih povremenih i pojedinačnih primjedbi na pokoji projekt koji zadire u prostor prijeći na sustavnu raspravu o riječkim urbanističko-prostornim problemima i načinu njihova rješavanja. Prije nego li bude kasno, bilo bi dobro cijelu tematsku sjednicu Gradskog vijeća posvetiti prostornom planiranju i urbanizmu čime bi gradska vlast konačno pokazala da joj nije svejedno kako će se ubuduće koristiti sve oskudniji riječki prostor.
Ili pojedini vijećnici već djeluju kao lobisti pojedinih investitora pa im odgovara kaos i takva rasprava nije im u interesu?
Na vijećnicima je da se očituju.
