JESTE LI ZNALI? Inovator iz Rijeke najzaslužniji je za let Jurija Gagarina u svemir!

Idi na originalni članak

‘Vidim Zemlju, veličanstvena je’, kazao je besmrtni ruski junak Gagarin u Zemljinoj orbiti, koji svoj podvig ne bi ostvario bez Roberta Bartinija

Oglas

“Momci, Gagarin je mrtav!”, riječi su to koje je 27. ožujka 1968. izgovorio Sergej Kračinavski, mladi graditelj svemirskih brodova koji je ostao šokiran kada je čuo da je jedan od najpoznatijih ruskih astronauta umro tijekom rutinskog leta svojim Migom-15.

Koliko je Jurij Gagarin zaista bio velik dokazuje i činjenica da je nakon njegove smrti, od koje je prošlo već pola stoljeća, prvi put u povijesti SSSR-a proglašen dan žalosti za osobu koja nije bila šef države.

To ni ne čudi, pa Gagarin je ipak prvi čovjek koji je 12. travnja 1961. u letjelici Vostok 1 s kozmodroma u Bajkonuru na jugu Kazahstana poletio u svemir. I to zahvaljujući čovjeku iz Hrvatske, zemlje koja se 57 godina kasnije odlučila na protjerivanje ruskog diplomatskog osoblja kao odgovor na trovanje bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćeri u Velikoj Britaniji.

No, vratimo li se pola stoljeća unatrag, dolazimo do priče o “Crvenom barunu” Robertu Bartiniju, Riječaninu koji je praktički Gagarina poslao u svemir.

Tko je Robert Bartini?

Crveni Barun, ruski Nikola Tesla, tako neki nazivaju Bartinija čiji su izumi, poput Teslinih, bili daleko ispred svog vremena. Izvanbračni sin Ludovica Orosa di Bartinija, riječkog viceguvernera, i siromašne mađarske sluškinje iz Miškolca, imao je prilično zanimljiv životni put.

Još kao mladić u jeku Prvog svjetskog rata, 1916. godine završio je na Ukrajinskom bojištu gdje je i uhićen. Tri godine bio je u zarobljeništvu da bi se 1920. vratio u Rijeku. U njoj se nije puno zadržavao s obzirom da odlazi u Italiju gdje 1922. godine završava Tehnički fakultet u Milanu te pilotsku školu u Rimu.

U Italiji se uključio i u komunističku partiju, postao je član paravojnih odreda te je 1923. godine bio među ljudima koji su spriječili atentata na tadašnjeg ruskog ministra vanjskih poslova Georgija Čičerina tijekom njegovog posjeta Italiji. Daljnje informacije o njegovom životu otkrivaju da je zbog fašističkih progona koji su bili usmjereni na komuniste pobjegao iz Italije i otišao u Rusiju.

Bijeg je za njega bio, što će i vrijeme kasnije pokazati, ispravna odluka. Bartini je u Rusiji bio inženjer u zrakoplovstvu Crnomorske flote, a od 1929. radio je u konstruktorskom birou Grigoroviča.

Samo četiri godine kasnije, 1933. dolazi na čelo konstruktorskog biroa koji je projektirao hidroavione, koji su mu bili velika fascinacija. Izvori navode kako je razlog tome bila upravo Rijeka jer je u prvoj polovici 20. stoljeća bila poznata po toj vrsti avioprijevoza.

Turbulentne godine u Rusiji i utjecaj na razvoj svemirskog programa

Krajem tridesetih godina prošlog stoljeća Bartini je pao u nemilost vladajućih struktura u SSSR-a i radi u zatvorskom birou NKVD-a, a u prilog mu nije išlo niti kritičko pismo koje je uputio Staljinu. Povjesničar William Klinger, koji je proučavao Bartinijev rad, navodi kako je riječki inovator upadao u probleme jer se nije bojao političkog autoriteta, pa tako očito ni Staljina.

Ipak, ruski diktator rehabilitirao je Bartinija jer je Riječanin radio na razvijanju aviona STAL 7 koji je srušio rekord u prelijetanju jer je avion prešao udaljenost od pet tisuća kilometara za 12 i pol sati.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Bartini je aktivno radio na razvoju aviona bržih od zvuka, zatim se posvetio transportnim avionima, da bi se na kraju bavio razvojem duplih delta krila. Njegove ideje primjenjivale su se i prilikom izrade Boeinga i Concordea.

Bartinijeva dostignuća na području zrakoplovstva uveliko su utjecala i na oca ruske kozmonautike Sergeja Pavloviča Koroljeva čiji je Bartini bio mentor, jer je upravo na temelju krila koja je osmislio riječki inovator Koroljev poslao Gagarina u svemir.

“Vidim Zemlju, veličanstvena je”, kazao je besmrtni ruski junak Gagarin u Zemljinoj orbiti, koji svoj podvig ne bi ostvario bez, nažalost zaboravljenog junaka Bartinija.

Vijesti.hr
Foto: PIXSELLl/Wikipedia

Exit mobile version