PRIVATNI RADAR: Postavljen radar koji najbolje pokriva riječko područje

Idi na originalni članak
Foto: Ilustracija

‘Vjerujte mi, ovo je velika stvar za ribare, poljoprivrednike, nautičare, turiste’ kaže Gergely Nagy, direktor tvrtke MeteoSense koja postavlja privatne meteo radare po Hrvatskoj

Oglas

Mađar Gergely Nagy strastveni je lovac na munje. Kada primijeti da se u blizini sprema oluja, uzima opremu i odlazi joj u susret. Ta fasciniranost nevremenom prati ga još od djetinjstva kada je kao dječak s bratom sjedio na balkonu kuće i očima lovio gromove u daljini, piše Jutarnji list.

No, hidrometeorološki zavod nije baš redovito ažurirao prognozu i slika neba je podosta kasnila u odnosu na realno vrijeme. Ponekad su bili toliko spori da su zabilježili dolazak oluje tek kada je ona prošla.

To ga je doista iritiralo pa je odlučio poduzeti nešto. Danas Nagy i dalje lovi munje, samo što njihov dolazak iščekuje na prognozi vlastitog radara. Naime, njegova tvrtka MeteoSense je dosad postavila 25 privatnih radara i time prekrila gotovo cijelu Srednju Europu, osiguravši građanima da besplatno saznaju kada će padati kiša, snijeg, tuča ili, pak, doći oluja. Posljednji su postavili nedavno u Medulinu i time pridružili Hrvatsku svojoj maloj obitelji.

Plan: Slikom pokriti Hrvatsku

– Naš je radar namijenjen za obične ljude, ne samo za lovce na munje. U slučaju da se približava oluja, oni mogu na vrijeme saznati kada da sklone automobil ili odu s plaže. Isto vrijedi i za kišu, snijeg ili tuču. Zasad smo samo u Istri, no pregovaramo s još nekoliko gradova te bismo do kraja godine mogli postaviti još tri radara u Zagrebu, Zadru i na Hvaru. Plan je slikom pokriti cijelu Hrvatsku – kaže Nagy, tehnički direktor MeteoSensa.

Možda se pitate što će nam to jer Hrvatska ima Državni hidrometeorološki zavod koji ima vlastite radare kojima pokriva zemlju. To je, pak, djelomično točno. Istina je da ima radare, i to tri – na Bilogori, Puntijarki i u Osijeku, no oni nisu dovoljno snažni da vjerno pokriju sav teritorij Lijepe naše.

Štoviše, dio južno od Zadra gotovo uopće nije pokriven, dok zapadni dio Istre više podliježe pod slovenske i talijanske radare nego pod domaće. Prema tome, ovo je velika stvar za ribare, poljoprivrednike, pomorce, nautičare, ali i izletnike te turiste koji će sada napokon moći realno pratiti stanje na nebu i sukladno tome planirati svoje aktivnosti.

Za postavljanje dobili dozvolu

Ako se još pitate je li to uopće legalno, za postavljanje su dobili dozvolu od Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, tako da je sve čisto i ubuduće Istrani mogu u samo nekoliko klikova saznati kakvo ih vrijeme očekuje, i to zahvaljujući entuzijastima zaljubljenima u gromove.

– Radar u Medulinu ima radijus od 250 kilometara te svojim signalom dopire do Firence na zapadu, Beča na sjeveru, Osijeka na istoku i Splita na jugu. Sustav nije savršen i u slučaju da radar uđe u oluju, slika će nestati, zato je potrebno postaviti još barem tri ili četiri radara kako bi se neometano moglo pratiti vrijeme u cijeloj Hrvatskoj – kaže Nagy.

Iza ovog projekta stoje zapravo dva medija koji čine MeteoSense. Prvi je mađarski meteorološki portal Időkép koji vode braća Gergely i Márk Nagy te Bálint Szente-Varga, dok je drugi MeteoPress, vodeći medij o vremenu u Češkoj i Slovačkoj. Oba su isprva dijelila informacije korisnicima na temelju podataka iz nacionalnih hidrometeoroloških zavoda, no 2004. godine su krenuli sa svojim prognozama.

Nagy se i danas sjeća dana kada su prvi put upalili radar.

– Postavili smo ga na krov obiteljske kuće u Budimpešti i u znak proslave organizirali roštilj. Nismo puno očekivali, važno nam je bilo da slika prođe, da čujemo pokoji šum jer se ipak radilo o prototipu. Zamalo mi je pivo ispalo kada sam vidio da je radar zahvatio radijus od 150 kilometara – priča Nagy za Jutarnji.

I tada je krenulo. Od japanske tvrtke su naručili da im izradi jači radar, dobili su dozvolu od Grada Budimpešte i poslali sliku u svijet…. na kraju su došli u Hrvatsku. Ukupno 25 radara koji s radijusom od 250 kilometara pokrivaju gotovo cijelu Srednju Europu.

Njihovi radari su ponešto drugačiji od onih nacionalnih. Za početak, oni ne primjećuju objekte na nebu, nego samo prirodne procese poput kiše, snijega i munja. Nadalje, nemaju veliku transmisiju zračenja te je ona jednaka radarima koji se nalaze u svim marinama. I, treće, donose realnu sliku vremena s kašnjenjem od samo 30 sekundi. Besplatno.

– U pravilu postavljamo svoje satelite na manjim aerodromima. Podatke o vremenu besplatno ustupamo zračnoj luci i oni nam zauzvrat ne naplaćuju najam zemljišta – objašnjava Nagy.

Zarada od reklama

Što se tiče njihova poslovnog modela, oni zapravo ne zarađuju na prodaji podataka o vremenu. Arhivske snimke kupuju većinom osiguravajuća društva koja na taj način lakše provjere je li nekom korisniku stvarno nastupila šteta na automobilu ili polju tako što, za početak, utvrde je li u tom kraju stvarno došlo do nevremena.

Njihova primarna zarada, pak, dolazi od reklama koje se vrte na stranici. Naime, dnevno njihovu stranicu posjeti i do pola milijuna ljudi, što ih čini trećom najposjećenijom mađarskom web lokacijom u zemlji. Kada se sprema oluja, skoče na prvo mjesto jer u tim trenucima njihove snimke prati i više od milijun ljudi. Svemu tome treba dodati i brojku od milijun i pol ljudi koliko ih prati na društvenim mrežama. Sve u svemu, jedna velika publika koja se iz godine u godinu sve više širi.

– U pregovorima smo s gradovima u Sloveniji, Srbiji i Rumunjskoj, a uskoro bismo mogli postaviti radare u Rimu i Veneciji. Postoji i plan da ih postavimo i u Rio de Janeiru te Sao Paulu. Sve su to područja koja su izuzetno loše pokrivena u meteorološkom pogledu – ističe Nagy.

– Mi smo mala grupa od 27 ljudi koji su zapravo sve redom zaljubljenici u meteorologiju. Novac nam nikad nije bio primarni motiv – objašnjava Nagy.

To se vidi i u njihovu poslovanju jer svaki novi radar postavljaju oni sami. Odu na lokaciju i pretvore instalaciju rada u jedan radni team building. Tako je bilo i u Medulinu gdje su poslije napornog posla skočili malo u more, piše Jutarnji list.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

Exit mobile version