ZIMA DOLAZI

Izazov koji muči i sve više Hrvata: Kako pravilno grijati i uštedjeti? Ovo su četiri trika o kojima biste trebali razmisliti

Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Vani postaje sve hladnije – a samim time i u našim kućama, uredima i stanovima. Kako ostvariti to da se ne smrznemo, a opet uštedimo energiju i troškove grijanja?

1.Pravilno grijanje

Kako biste svoj dom i sebe zagrijali, prvo razmislite kada i gdje vam je toplina stvarno potrebna. Pravilno grijanje znači i ne grijati stalno i svugdje. Jer svaki stupanj više sobne temperature povećava potrebu za energijom za šest posto, piše DW.

S druge strane, snizite li temperaturu u dnevnoj sobi tijekom radnog vremena i noću, možete znatno uštedjeti na troškovima energije. Međutim, nema smisla, a i neekonomično je potpuno paliti i gasiti grijanje. Isključivanje potpuno nepotrebno rashlađuje zidove, osobito u nerenoviranim kućama, potiče stvaranje plijesni na zidovima i neekonomično je.

Ovdje mogu pomoći termostati na programiranje. Rade poput mjerača vremena i zagrijavaju prostorije samo u željeno vrijeme. Mogu se instalirati bez puno truda.

Ispuštanje zraka iz radijatora i zatvaranje vrata štedi troškove grijanja

Kod drugačijeg grijanja prostorija također je važno zatvoriti vrata prostorija kako toplina ne bi otišla u hladnije prostorije.

Kako bi radijatori mogli rasporediti topli zrak po prostoriji, ispred njih ne smije biti namještaj niti ih smiju prekrivati ​​zavjese. Za predmete vrijedi minimalna udaljenost od 30 centimetara. Radijatori bi trebali biti jasno vidljivi. Također, ništa ne smije biti na njima.

Isto tako je važno ispustiti zrak iz radijatora. Ako se u njima nakupio zrak, više ne griju učinkovito i prostorije se ne zagrijavaju kako bi trebale.

2.Ušteda topline pravilnim brtvljenjem

Kako bi unutra bilo toplo, toplina ne smije izlaziti van kroz propusne prozore i vrata. Svatko tko zalijepi svoje stare prozorske okvire brtvenom trakom od pjene ili gume može uštedjeti oko sedam posto energije za grijanje.

Svijeća je dobar način da se utvrdi propuštaju li prozori zrak. Tamo gdje ima cirkulacije zraka, plamen počinje treperiti.

Izolirajte prozore pleksiglasom

Prozori s dvostrukim ostakljenjem pružaju mnogo bolju izolaciju od prozora s jednostrukim ostakljenjem zahvaljujući zraku između dva stakla. Pomoću tanke ploče pleksiglasa, jednostruki prozori mogu se relativno lako pretvoriti u dvostruka stakla.

Da biste to učinili, pleksiglas se mora izrezati tako da bude malo veći od stvarnog prozorskog stakla. Zatim se ploča od pleksiglasa (npr. pomoću čička) može pričvrstiti na unutarnju stranu okvira prozora. To ostavlja izolacijski prostor između stakla i pleksiglasa.

Zavjese, rolete i grilje protiv hladnoće

Onaj tko navečer “zatvori” svoje prozore ne samo da sprječava poglede susjeda, nego i zadržava toplinu unutra. Jer zavjese, rolete ili grilje izoliraju prozorske površine. Što je materijal gušći, to je bolja izolacija.

Odgovarajuće brtve u okvirima vrata kuća i stanova, tzv. hladni čepovi između vrata i poda ili debele zavjese ispred vrata zadržavaju toplinu unutra.

3.Pravilno prozračite

Ako nepravilno ventiliramo, gubi se mnogo topline. A bez prozračivanja brzo se razvija plijesan. Četveročlano kućanstvo svaki dan u zrak ispusti između šest i dvanaest litara vode. Što je viša vlažnost i niža sobna temperatura, to je veći rizik od plijesni.

Nakon kupanja, tuširanja i kuhanja, vlažan zrak treba pet do deset minuta ispustiti kroz širom otvoren prozor. Spavaću sobu također treba dobro prozračiti čim ustanete po mogućnosti kratkotrajnom ventilacijom uz propuh. Naravno, grijanje uvijek isključite i tek onda ponovno uključite.

Osim toga, prostorije moraju biti prozračene. Optimalno je dva do četiri puta dnevno širom otvoriti prozore i što više stvarati propuh; pet minuta u hladnim zimskim mjesecima i deset minuta u prijelaznom razdoblju. Ovo je najbrži način za nadoknadu potrošenog zraka.

Nagnuti prozori „na kip” ubijaju toplinu

I što je najvažnije: izbjegavajte stalnu ventilaciju s nagnutim prozorima u hladnoj sezoni jer se pritom gubi mnogo energije. Osim toga, zbog neugodnog hladnog propuha, grijanje mora biti pojačano jače nego kod kratkotrajne ventilacije.

Prozračivanjem prozora gubi se oko 12 posto topline od grijanja, a kontinuiranim prozračivanjem znatno više. Mnoge nove i renovirane zgrade stoga imaju ventilacijske sustave s povratom topline. Oni opskrbljuju prostorije prethodno zagrijanim, svježim zrakom. Energija dolazi od otpadne topline iskorištenog odvodnog zraka. Takve zgrade zimi ne treba provjetravati.

4.I sebe ispravno zagrijati

Zapravo, što se tiče grijanja, najvažnije je da nam ne bude hladno. Naše tijelo čini sve kako bi osiguralo da njegovi unutarnji organi i mozak stalno budu zagrijani na 36 do 37 stupnjeva. Ako nam tjelesna temperatura padne, smanjuje se dotok krvi u kožu, a time i odvođenje topline. Zbog toga su nam zimi često hladne noge.

No, od hladnoće se možemo zaštiti i prikladnom odjećom. Za razliku od vanjskih grijača, odjeća nam ne daje toplinu izvana, nego održava toplinu našeg tijela uz tijelo.

Neki su materijali posebno dobri u tome – na primjer vuna. Razlog tome je struktura vlakana vune. Proizvodi od vune sastoje se do 85% od zraka. Ovaj sloj zraka vrlo dobro izolira i sprječava gubitak topline našeg tijela u okolini.

Što više grije – tepih ili čarape?

Sličan učinak imaju i tepisi. Oni također sprječavaju otpuštanje topline našeg tijela prema tlu. Ako je tepih u stanu u prizemlju, on također izolira od hladnoće odozdo.

Debele čarape i papuče najbolje djeluju protiv hladnih nogu jer obuhvaćaju cijelo stopalo i izoliraju ga sa svih strana. A za cijelo tijelo tu zadaću noću može preuzeti topli poplun, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views