Izbor za Ženu godine tradicionalno je održan u hotelu Esplanade Zagreb, a okupio je velik broj poznatih osoba društvenog života koji su svojim dolaskom pružili podršku nominiranim ženama.
Izbor za Ženu godine dodjeljuje se uspješnim ženama koje su svojim radom i zalaganjem obilježile godinu, a osim što su izgradile uspješne karijere, doprinijele su boljitku društva u cjelini. Izbor za Ženu godine je događaj koji se održava već skoro 30 godina. Svečanost na kojoj se bira žena koja je postigla profesionalno značajan uspjeh, ali i svojim djelovanjem otvorila put mlađim kolegicama.
Nominirano je pet sjajnih žena: Valerija Kanđera, Arijana Lekić – Fridrih, Zdravka Poljaković Skurić, Anamaria Brozović i Monika Herceg.
Ipak samo jedna od nominiranih je mogla biti izabrana, a titulu ovogodišnje Žene godine ponijela je Zdravka Poljaković Skurić.
Prof. dr. sc. Zdravka Poljaković Skurić, specijalistica je intenzivne neurologije, pročelnica je Zavoda za intenzivno liječenje i cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb, te redovna profesorica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i predsjednica Hrvatskog neurološkog društva.
“Profesorica Poljaković Skurić napravila je veliki posao (i još uvijek ga radi) na osvještavanju problema moždanog udara kod žena. Jedna je od utemeljiteljica i glavnih organizatorica javnozdravstvene akcije Dan crvenih haljina kojom se od 2018. podiže svijest javnosti o specifičnostima moždanog udara u žena. Njezino neumorno volontiranje na ovoj važnoj akciji polučilo je goleme rezultate na nacionalnoj razini i Sabor RH početkom ove godine proglasio je Dan crvenih haljina Nacionalnim danom borbe protiv moždanog udara u žena.” stajalo je u obrazloženju žirija. Treba još i dodati da je prof. Poljaković Skurić osnivačica Udruge za neurorehabilitaciju djece i odraslih, te aktivna sportašica, a od prošle godine i predsjednica Hrvatskog konjičkog saveza na čijem čelu više od 20 godina nije bilo žena.
Glavna urednica časopisa Zaposlena, Ana Gruden na samoj dodjeli naglasila je kako je “prof. Poljaković Skurić izvrsna komunikatorica koja jednostavnim jezikom prenosi ključne stručne poruke i na taj način utječe na pacijente ali i društvo općenito.”
Dobitnica nagrade Žena godine 2024. Zdravka Poljaković Skurić u svom je govoru istaknula važnost suradnje čitavog svog tima, te završila govor riječima: “Ne zalažem se za jednakost žena i muškaraca jer smo najbolji upravo u svojim različitostima, ali se apsolutno zalažem za ravnopravnost i jednake mogućnosti žena i muškaraca.”
Predstavljamo i ostale nominirane žene. Od kojih svaka ima potpuno različite profesionalne interese, te je svaka u svojem području izvrsna!
Psihologinja u područnom uredu Zavoda za socijalni rad u Novom Zagrebu, Valerija Kanđera, istaknula se radom s djecom i mladima. Tijekom radnog vijeka završila je i poslijediplomski specijalistički studij obiteljske medijacije. Njezino iskustvo i stručnost obuhvaćaju rad na problemima kao što su obiteljsko nasilje, zanemarivanje i emocionalne traume. Javnosti je poznata po slučaju iz prošle godine kada je na društvenim mrežama objavila kako se u njezinu uredu nalazi šestogodišnja djevojčica s teškoćama iz autističnog spektra koju je odbila primiti čak trideset i jedna ustanova kao i svi timovi za udomljavanje u Hrvatskoj. To joj nije bio prvi put da je otvoreno i bez zadrške u govorila o brojnim teškoćama u sustavu socijalne skrbi, osobito o teškoćama vezanim uz nedostatne smještajne kapacitete za djecu i djecu s teškoćama. Nakon toga, ministarstvo je sazvalo konferenciju za medije, a socijalnoj radnici i njoj je uslijedilo pisano upozorenje s mogućnosti otkaza ugovora o radu na što su podrškom reagirali Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora socijalnog rada, Hrvatska udruga socijalnih radnika, pučka pravobraniteljica te mediji i opća javnost, a kolegice i kolege izabrali su je u Upravno vijeće HZSR. Na temelju toga nastala je inicijativa „Od šutnje do promjene“ kroz koju stručnjaci u sustavu socijalne skrbi zagovaraju i traže neophodne promjene. Kroz svoje javno djelovanje nastoji educirati i inspirirati ljude da se bore za bolje uvjete života, a ove je godine dobila Nagradu Grada Zagreba jer je naš glavni grad zbog nje bolje mjesto za život. Kaže kako smisao nagrađivanja vidi u tome da ono posluži mladim stručnjakinjama i stručnjacima, do sada zanemarenog sustava socijalne skrbi, da se ohrabre javno progovarati o problemima koji ih sputavaju u radu. Kao kuriozitet svakako treba napomenuti i kako je do sada šezdeset i dva puta dobrovoljno darovala krv.
Arijana Lekić-Fridrih umjetnica je i aktivistica poznata po svom radu na promicanju ženskih prava i isticanju društvenih problema kroz svoje nastupe i javne izjave. Posebno je glasno govorila o stanju ženskih prava u Hrvatskoj, kritizirajući selektivno provođenje zakona i društvene stavove koji narušavaju sigurnost i ravnopravnost žena. Jedan je od njezinih značajnih projekata „Tiha misa“, performans čiji je cilj prosvjed protiv vjerskih okupljanja koje organiziraju skupine poput Vitezova Bezgrješnog Srca Marijina, koje ona smatra pokušajima ukidanja prava žena i učvršćivanjem patrijarhalnih normi. Također je uz Andreu Kaštelan autorica projekta „Od5Do95“, virtualnog muzeja usmene ženske povijesti, koji se bavi time što znači biti žena u suvremenome hrvatskom društvu. Naglašava potrebu za solidarnošću i aktivizmom u borbi protiv stalnih izazova s kojima se žene suočavaju, uključujući obiteljsko nasilje i pravne nejednakosti. Njezin se aktivizam proteže izvan izvedbene umjetnosti i uključuje javne izjave i pravne postupke protiv onih koji joj prijete ili potkopavaju njezin rad. Redovito prijavljuje prijetnje policiji i govorila je javno o jedinstvenim izazovima s kojima se susreću aktivistice u Hrvatskoj, uključujući društvenu tendenciju da ih se marginalizira i ocrni.
Dr. sc. Anamaria Brozović ove je godine dobila Nagradu Grada Zagreba i Povelju Grada Duge Rese s plaketom za znanstvena postignuća koja su proizišla iz njenog prvog projekta, koji je bio fokusiran na istraživanje raka od kojeg u Hrvatskoj umire čak tristo žena godišnje – raka jajnika. Terapija bolesnica s rakom jajnika kombinacijom karboplatine i paklitaksela i dalje je najčešći način liječenja najučestalijeg tipa raka jajnika, tj. seroznog raka jajnika visokog stupnja. Usprkos dobromu prvotnom odgovoru na terapiju, bolesnice razviju otpornost već u nekoliko mjeseci. Jedan od farmakogenetskih biljega korištenih u predikciji odgovora oboljelih na terapiju, tubulin beta III, pokazao se nedovoljno učinkovitim. U jednom od publiciranih radova dr. Brozović i njezini suradnici opisali zašto je potrebno pratiti ekspresiju ne samo tubulina beta III već i ukupnog tubulina beta. U ostalim radovima publiciranima tijekom prošle godine pokazali su međusobnu povezanost otpornosti raka jajnika na terapiju i terapijom potaknutog metastaziranja kroz ispitivanje nekoliko novih molekula, mogućih farmakogenetskih biljega te važnost istraživanja raka u tzv. 3D uvjetima.
Svoju je karijeru gradila kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Danas je ktivna kao znanstvenica na Institutu „Ruđer Bošković“, jednom od vodećih znanstvenih instituta u Hrvatskoj. Istaknula se svojim radom u području prirodnih znanosti, polju biologija. Njezino istraživanje obuhvaća različite aspekte istraživanja, uključujući razumijevanje kancerogeneze, molekularnih mehanizama otpornosti stanica raka na terapiju te ispitivanje bioloških efekata novih spojeva, potencijalnih antitumorskih lijekova.
Monika Herceg istaknuta je mlada pjesnikinja i dramatičarka, urednica u izdavačkoj kući Fraktura i časopisu Poezija, koja je poznata po svojemu feminističkom i aktivističkom doprinosu, za koji je nagrađena nagradom Fierce Women. Najnagrađivanija je mlada autorica u novijoj hrvatskoj povijesti, poezija i drame prevedene su joj na dvadeset jezika. S više od petnaest nagrada za poeziju, drame i prozu, naziva ju se i “književnom senzacijom”, a to je potvrdila i novoosvojenom bijenalnom međunarodnom nagradom „Europski pjesnik slobode“ za svoju zbirku „Lovostaj“, koja se dodjeljuje u Poljskoj. Žiri, među kojima je i nobelovka Olga Tokarczuk je istaknuo poeziju Monike Herceg kao „dirljiv krik slobode iz kojega se rađa novi, hrabri glas mlade generacije i kojemu su u fokusu sudbine žena“. Nagrada je još značajnija uzmemo li u obzir kako je pjesnikinja najmlađa dobitnica u njezinoj povijesti. Njezin doprinos hrvatskoj književnosti i kulturnoj sceni vidljiv je i u kulturnim projektima koje radi, od književnih tribina koje u fokus dovode pjesnikinje i povezuju znanost i književnost, do radionica na području Banija. Nedavno je stigla još jedna lijepa vijest – da je Monika dobitnica Nagrade Grada Petrinje za izniman doprinos u području kulture i promociju grada Petrinje u zemlji i svijetu.
I ove je godine izbor održan pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, zatim Ureda Vlade RH za ravnopravnost spolova, Grada Zagreba, i Veleposlanstva Kanade.
Hvala ostalim sponzorima Izbora za Ženu godine 2024.; Zagrebačka banka, Morris Garages, INA, PPD, Telemach, Končar, Hrvatska pošta, Janaf, Croatia Records, Touch Vine, Ledo, PIK, Dukat, Jamnica, Hotel Esplanade, Katapult promocija, Maraska.
