Zahvaljujući Bourdainu – svijet već tri dana priča o samoubojstvima, depresiji, kako se s njome nositi i kome obratiti za pomoć
Kakvi nogometaši? Kakvi glumci? Kuhar i putopisac Anthony Bourdain bio je jedan od najvećih frajera na svijetu. Za mene i milijune drugih.
“Prošao sam put od čovjeka koji je bio švorc, koji je uvijek bio švorc. Nikad zdravstveno osiguran, nikad nisam ništa posjedovao, uvijek u dugovima. Od radišnog čovjek koji je preko noći dobio najbolji posao na svijetu, sa slobodom da putuje svijetom i čini što god želi i za to bude plaćen”, kazao je jednom prilikom Bourdain.
Ipak, na šok čitavog svijeta – objesio se u sobi francuskog hotela. On, čovjek koji je život srkao poput kamenica i koji je u Hrvatskoj u seriji Bez rezervacije pokazao što znači biti hedonist.
Da se ubio – CNN je objavio odmah i bez zadrške, što je vrlo neuobičajeno. Uz to – objavili su i broj telefona na koji se sucidialne osobe mogu javiti. Bourdain je potaknuo glasnu raspravu o stvarima o kojima se dosad nije toliko pričalo – o samoubojstvu i depresiji – koja će do 2025. postati drugi najveći zdravstveni problem u svijetu.
“Moj dojam je da ljudi ipak shvaćaju da depresija nije odraz osobne slabosti i da depresija ne znači da si ti loš, lijen, da ne želiš sam sebi pomoći, nego da je ipak nešto na što se nema utjecaja i da se radi o bolesti kao što su sve druge bolesti. Bolest organa koji se zove mozak koji upravlja funkcijama nečega što se zove um, a to je nešto što mi jesmo u cijelosti”, tvrdi Špiro Janović, pročelnik Zavoda za hitna stanja, krizna stanja i psihotraumatologiju Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb.
Na onaj najgori završni čin, samoubojstvo, svakoga dana odluče se čak dvije osobe u Hrvatskoj. Mnogo češće na sjeveru zemlje nego u Dalmaciji. “Pomoć je moguća i pomoć je dostupna, danas na razne načine, bilo psihoterapijom, razgovorm, bilo korištenjem modernih, blagih poštednih lijekova koji ne izazivaju ovisnost.
To su lijekovi koji su unazad desetak godina došli u naš repertoar i koji predstavljaju moćno oružje u borbi protiv tih bolesti”, objašnjava Janović.
Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj, izražena u dozama na dan na tisuću stanovnika, u dvanaestogodišnjem razdoblju od 2005. do 2016. godine rasla je prosječno za 4 posto godišnje.
U istom razdoblju potrošnja antidepresiva rasla je za 10,7 posto na godinu, što djeluje šokantno, ali i dalje trošimo gotovo dvostruko manje od primjerice Slovenaca ili Norvežana jer depresija je češća u bogatijim zemljama u kojima je pritisak uspjeha veći.
I nije sramota biti ranjiv i zatražiti pomoć. 01 2376 470 je broj Centra za krizna stanja KBC-a Zagreb, raspoloživ 24 sata na dan, kojega dnevno okrene 30tak ljudi u potrazi za pomoći. Da nije sramota govoriti o depresiji pokazao je i DeMar Derozan, NBA zvijezda Toronto Raptorsa.
“To mi je pomoglo da shvatim kako je u redu biti čovjek, u redu je biti ranjiv. Bez obzira koliko si velik ili koliko imaš”, kazao je DeMar Derozan.
Depresija može pogoditi bilo koga – i NBA zvijezdu ali i čovjeka koji je, barem se tako činilo, imao neutaživu glad za životom.
Dario Todorović
