Prema prvom ovakvom istraživanju Hrvatske agencije za hranu, Hrvati najviše jedu kruh i peciva, slijede krumpir te perad i svinjetina, a riba je tek na desetom mjestu
Hrvati se ne hrane zdravo, a iako imaju more jedu najmanje ribe u Europi. Pokazalo je to prvo Nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama odrasle populacije koje je provela Hrvatska agencija za hranu.
Posebno iznenađuje podatak objavljen u istraživanju je da Zagrepčani jedu više ribe od Dalmatinaca.
Iako je nedjelja, splitska peškarija bila je poluprazna. Prodavači nam se žale, to je tako već dugo vremena za razliku od nekada kada ste na peškariji nedjeljom mogli vidjeti cijeli grad. Riba nam je, tvrde, skuplja nego Zagrepčanima, a ima i onih koji uzrok veće konzumacije ribe u Zagrebu vide u lokalnoj politici.
Prema prvom ovakvom istraživanju Hrvatske agencije za hranu, Hrvati najviše jedu kruh i peciva, slijede krumpir te perad i svinjetina, a riba je tek na desetom mjestu namirnica koje volimo konzumirati. Pritom je Zagrepčani, u prosjeku, pojedu trećinu grama na dan više od Dalmatinaca.
Zašto je to tako upitali smo i nutricionisticu Draganu Olujić, koja tvrdi kako je jedan od razloga i dostupnost zbog koje su dalmatinska nepca razmažena.
“Možda jedan od najživotnijih razloga je taj što je nama riba zapravo dosta dostupna, u smislu da smo bili u mogućnosti probati ono najljepše što se nudi iz mora i najkvalitetnije, što mi zovemo bokune”, kaže Olujić.
Građani kažu “bokuni su skupi, pa ih ne kupujemo, a manje kvalitetna riba nam nije privlačna”.
Za plakati je da ljudi koji žive uz more ne konzumiraju njegovu najveću blagodat, barem jednom tjedno ili barem više od kontinetalaca.
Hari Kočić