Zabrinjavajući je rast broja slučajeva demencije. S njom u Hrvatskoj danas živi 50 tisuća ljudi, usporedbe radi toliko stanovnika ima grad Šibenik.
Broj oboljelih od demencije u stalnom je porastu. U Hrvatskoj s tom dijagnozom živi oko 50 tisuća ljudi – koliko otprilike ima i Šibenik stanovnika. Globalno, ta brojka doseže 55 milijuna, a do 2050. mogla bi se čak utrostručiti.
Uspomene na majku gospođe Sanje ostale su trajne, iako ih je život razdvojio dugotrajnom borbom s Alzheimerom. Ona i sestra bile su uz nju u svim fazama bolesti. “Vokabular postaje oslabljen, riječi se zaboravljaju, teško se imenuju predmeti, dolazi do vremenske i prostorne dezorijentacije”, opisuje Sanja prve znakove koje je primijetila kod svoje majke.
Kao kći, ali i kao liječnica obiteljske medicine, Sanja Klajić Grotić dobro poznaje težinu gledanja voljene osobe kako se postupno mijenja. “Oboljela osoba ponekad iz straha, nesigurnosti, pokazuje agresiju ili neobično neočekivano ponašanje. Naši pokreti nikad ne smiju biti nagli, naš ton ne treba biti povišen”, ističe ona.
Iz vlastitog iskustva odlučila je ponuditi podršku obiteljima koje prolaze isto – pa je pokrenula Centar za demencije Nezaboravak. Ondje se od danas održavaju radionice za oboljele, s ciljem poticanja vještina i usporavanja napredovanja bolesti. Takvi programi postaju sve važniji jer Alzheimer poprima razmjere prave epidemije.
‘Izgubimo li sjećanja, izgubili smo sebe’
Alzheimerova bolest pogađa značajan broj starijih osoba: s njom se suočava oko 4 posto ljudi starijih od 60 godina, 13 posto onih iznad 65, a među osobama starijima od 85 čak do 40 posto. To znači da bi svaka druga ili treća osoba u toj dobi mogla razviti bolest. Žene obolijevaju dvostruko češće od muškaraca, iako su simptomi jednaki.
Psihijatar Natko Gereš objašnjava na što treba obratiti pažnju: “U vidu ispada traženja riječi, u vidu slabije vremenske prostorne orijentacije, zaboravljanja, pa tako i poremećaja u raspoloženju, u vidu sniženja raspoloženja ili tjeskobe.”
Na bolest se osvrće i Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a: „Osoba se vraća u nekakav stadij kada su bili u djetinjstvu budući da se najprije gubi ona svježa memorija, sve ono što smo ranije doživjeli ostaje pohranjeno“.
Uzrok Alzheimera još nije razjašnjen. Bolest može imati nasljednu komponentu, a znanstvenici istražuju i mogućnost da tehnologija, društvene mreže i pretjerani podražaji ubrzavaju pojavu demencije. „Očekivanja su da je ovo problem koji će rasti tako da bi trebalo na neki način više bolničkih kapaciteta preusmjeriti na ovu vrstu skrbi“, upozorava Štimac Grbić.
Briga za oboljele posebno je zahtjevna. Gereš ističe: „Osobe koje imaju poteškoće su iste one osobe koje su bile i prije. Ono što je najpotrebnije oboljelima – da osjećaju bliskost i poznato okruženje.“
Na kraju, Sanja Klajić Grotić naglašava: „Ako izgubimo sjećanja izgubili smo sebe. Zato se trebamo truditi svi mi zajedno da oboljelim dementnim osobama omogućimo pravovremenu dijagnostiku, adekvatnu skrb i svakako da im i kao pojedinci i kao društvo – sačuvamo dostojanstvo“. Bilo u obiteljskom domu ili ustanovi – važno je ostati uz njih, pokazati razumijevanje i pružiti utjehu, prenosi Danas.hr.
